Sinjska alka, jedinstveno viteško natjecanje, više od tri stoljeća održava se u Sinju i Cetinskoj krajini. Prvi put upriličena 1715. godine u čast pobjede nad Osmanlijama, Alka je postala simbol hrabrosti, ponosa i zajedništva. Od 2010. godine upisana je na UNESCO-ov Popis nematerijalne svjetske baštine.
Organizira se u spomen pobjede sinjskih vitezova nad višestruko brojnijom osmanlijskom vojskom koja je 1715. opsjedala Sinj te u slavu Gospe koja je prema vjerovanju tada spasila grad. Održava se jedanput godišnje, prve nedjelje u kolovozu (ali tako da sva tri natjecanja, Bara, Čoja i Alka, budu u kolovozu), samo u Sinju i od osnutka na istome mjestu – Alkarskome trkalištu.
Punih tristo godina Alka je žiteljima Cetinske krajine istinsko etičko mjerilo u ljubomornom čuvanju viteškoga duha i zavičajnosti, poticaj za natjecanje u plemenitosti i poštenju te vječita uspomena na junaštvo pradjedova. Igra je to koja se tijekom višestoljetne tradicije utkala u narod, postala njegov nepobitni činitelj, nositelj narodnoga ponosa, nadahnuće i izvorište stvaralaštva.
Ime "alka" dolazi od turske riječi za prsten, što odražava povijesnu povezanost dviju civilizacija. Natjecanje podsjeća na viteške igre koje su se u srednjem vijeku održavale u dalmatinskim gradovima sve do 19. stoljeća. Pravila su prvi put kodificirana u Statutu iz 1833. godine, s naglaskom na etiku, fair play i aktivno sudjelovanje u životu zajednice.
Pravo sudjelovanja imaju samo muškarci iz lokalnih obitelji Sinja i Cetinske krajine. Alkari tradicionalno puštaju brkove kao znak povezanosti s precima koji su obranili grad 1715. godine. Koplje, dugačko do 300 cm s željeznim vrhom, koristi se za pogodak u alku – željezni prsten promjera 32,9 mm – pri punom galopu s udaljenosti od oko 20 metara.
Izrada, obnova i čuvanje odjeće, oružja i opreme povjerava se lokalnim majstorima, a cijela zajednica sudjeluje u pripremama, čime se osigurava očuvanje izvornog izgleda i duha natjecanja.
U alkarskome natjecanju alkar u punome trku, nogu duboko u stremenima i bez podizanja sa sedla, gađa kopljem u alku (obruč s četiri razdjeljka – pogodak u pojedini od njih nosi jedan, dva ili tri boda). Slavodobitnik je onaj alkar koji u natjecanju prikupi najviše bodova. Nakon završene Alke ponosno na koplju gradom pronosi plamenac hrvatske trobojnice, a Sinjani i Cetinjani slave ga cijelu godinu.
Ove godine, nakon sedmodnevne odgode zbog nevremena, 310. Sinjska alka održava se u skraćenom protokolu, bez mimohoda gradom i službenih prijema. Na stazu će izaći 17 alkara kopljanika, a slavodobitnik će biti poznat nakon tri trke. Svečanost započinje dolaskom alkarske povorke, a otvorit će je vojvoda Mario Šušnjara. Prvu trku vodit će prošlogodišnji slavodobitnik Jure Domazet Lošo.
Za razliku od prijašnjih godina, ove se u Sinju ne očekuje dolazak predsjednika Republike Zorana Milanovića ni predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Pokrovitelja Alke predstavljat će načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general pukovnik Tihomir Kundid, dok će u svečanoj loži biti predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Smješten u dolini rijeke Cetine, Sinj je od prapovijesti bio strateški važan. U antičko doba tu se nalazila rimska Colonia Claudia Aequum. Danas je poznat i kao jedno od najvećih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, gdje se blagdan Velike Gospe 15. kolovoza slavi s posebnim dostojanstvom.
