Vrijeme koje će učvrstiti dobre i rasturiti loše brakove

Ako bismo parafrazirali Tolstoja koji je tvrdio da sve srećne obitelji liče jedna na drugu a svaka je nesretna na svoj način, onda se možemo složiti s tezom da će se nakon pandemije virusa korona problematični brakovi raspasti, a sretni postati još jači i kvalitetniji, piše beogradska Politika.

Kako je za ove beogradske novine rekla dr Nevena Čalovska Hercog, psihijatrica i profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije, ovo je izuzetno stresna situacija u kojoj osobe očekuju da ih drugi partner čuje, razumije, podrži i ohrabri, a ovu vrstu psihološke podrške mogu dobiti samo u kvalitetnim i funkcionalnim vezama.

Potreba za privatnošću

''Ako u situaciji u kojoj smo preplavljeni anksioznošću partnera vidimo kao nekog tko nas ne razumije, to može biti gruda koja pokreće lavinu bračnog razdora. Ova situacija je veliki test za sve bračne partnere, jer je većina nas koliko do jučer bila izvan kuće najmanje deset sati dnevno – ljudi su odlazili na poslove, nakon kojih su provodili vrijeme s prijateljima, roditeljima ili na rekreaciji, razvozili su djecu na izvannastavne aktivnosti i, kada se sve sabere, zajedno su provodili svega par sati dnevno. Sada su zajedno 24 sata i ako žive u malim stanovima veliki je izazov kako sačuvati prisustvo duha kada nas za malih ekrana zasipaju lošim vijestima. Zahtijev da budemo svo vrijeme svi zajedno i na 'gomili' je izuzetno zahtjevan i nije svojstven suvremenom čovjeku, jer ljudi imaju potrebu za zajedništvom, ali i za privatnošću, a tu vrstu potrebe je sada teško ispuniti'', rekla je Čalovska Hercog za Politiku.

Dodala je da bračni terapeuti znaju da se u kriznim situacijama smanjuje broj razvoda – ne zbog toga što su partneri u boljim odnosima, već zato što se ne mogu razvesti iz objektivnih razloga.

Dr Čalovska Hercog upozorava da je ova situacija provokativna i za fizičko nasilje, a oni partneri koji su se do jučer svađali sada mogu početi da se tuku.

Gubljenje kontrole

''Ljudi su pod stresom i preplavljeni su anksioznošću, zbog čega često reaguju impulsivno i nasilno. U dobrim vezama konflikt se definira kao nesporazum, a za nesporazum se traže rješenja, dok se u lošim vezama konflikt intenzivira, produbljuje i može rezultirati fizičkim nasiljem. Veliki broj ljudi sada se 'narkotizira' alkoholom odnosno uzimaju prekomjernu količinu pića kako bi smirili i smanjili napetost. Međutim, ako se izgubi kontrola nad čašicom, dobija se suprotni efekt'', upozorava ona.

Nebojša Savić, bračni savjetnik i osnivač udruženja 'Brak i porodica' kaže da dokle god postoji ozbiljna kriza, mi zbijamo redove i prelazimo na ''mod'' preživljavanja i opstanka.

''U situaciji prijeteće opasnosti ljudi zaboravljaju na konflikte – ne zato što su ih riješili, već zato što oni više nisu u prvom planu. Ostaju zajedno jer im je lakše zajedno, a ne zato što smo se ponovo zaljubili u bračnog partnera. Osim toga, sudovi sada rade smanjenim kapacitetom i zakazivanje ročišta za razvod braka više nije prioritet. Mnogi ljudi koji su ušli u brakorazvodnu parnicu nepoosredno pred početak epidemije koronavirusa, sada su prisiljeni da žive zajedno, jer im je komplicirano da se isele i presele'', kaže Savić i navodi kako se svake godine u Srbiji razvede oko 7.000 bračnih parova.

Prilika da sjednu

Primjećuje da mnoge osobe na društvenim mrežama dijele duhovite postove tipa ''zahvaljujući koroni, ponovo sam počeo da razgovaram sa mojom suprugom, fina neka osoba'' i kaže da će puno partnera koji su godinama komunicirali na operativni način sada imati prilike da sjednu i iskreno porazgovaraju o svom odnosu.

''Za neke će ova kriza biti iscrpljujuća i sudbonosna, ali će se neki zemljotresi u braku srediti, jer će ljudi shvatiti da su se svađali oko sitnica. Međutim, ja kao bračni terapeut moram istaknuti da ako virus Korone nekome rasturi brak, taj brak nije ni postojao. Ako nam je teško da sjedimo kući sa svojom suprugom, onda nemamo dileme što je prva stvar koju trebamo uraditi po završetku izvanrednog stanja'', naveo je za Politiku Savić.