Plemić koji je utemeljio glavni grad Stockholm i moćnu švedsku dinastiju
Na današnji dan prije 760 godina, 21. listopada 1266. godine umro je Birger Magnusson, najmoćniji čovjek svog vremena u Švedskoj. Smatra ga se utemeljiteljem Stockholma, današnjeg švedskog glavnog grada.
Prema predaji, osnovao je Stockholm kako bi zaštitio jezero Mälaren od neprijateljskih gusara i napada s mora.
Birger Magnusson nije nosio titulu kralja, nego jarla (titula slična engleskoj tituli erla, tj. grofa), no toliko je učvrstio svoju vlast da je čak nazvan i "prvim pravim švedskim kraljem". Titula jarla u srednjovjekovnoj Švedskoj dodjeljivala se obično drugom čovjeku u državi, odmah nakon kralja.
Upravo je Birger Magnusson bio posljednji jarl u povijesti Švedske.
Zanimljivo je da se u latinskim dokumentima njega obično tituliralo naslovom "Dux Sweorum" (knez ili vojvoda Šveđana).
Odigrao je ključnu ulogu u konsolidaciji Švedske u jedinstvenu državu, koja je tijekom njegove vladavine uspjela osvojiti čak i teritorij današnje Finske.
Birger Magnusson ujedno je utemeljitelj cijele jedne kraljevske dinastije jer je već njegov sin Valdemar postao švedski kralj. Birgerova dinastija zatim je naraštajima vladala Švedskom, a došli su čak i na dansko te norveško prijestolje.
Porijeklo
Birger (rođen oko 1.200. godine) je odrastao u selu Bjelbo u Östergötlandu, sjedištu moćne obitelji Bjelbo, kao mladić se istaknuo kao vojnik pa je već 1248. dobio najvišu švedsku plemićku titulu jarla, zato su ga zvali Birger jarl. Nešto prije 1238. oženio se sa Ingeborg Eriksdotter (1212. - 1254.), sestrom kralja Erika XI.
Kad je Erik umro bez muškog nasljednika, Birger je uspio uvjeriti članove Dijete (skupštine) da izaberu njegovog maloljetnog sina Valdemara u čije ime je isprva vladao kao regent. Vladanje mu je ušlo u krv, pa je to nastavio i nakon što mu je sin preuzeo tron.
Birger je za svoje vladavine uspio osigurati podršku crkvene elite protiv samovoljnih velikaša i njihovih brojnih pokrajinskih Dijeta (skupština), on je izdao prve švedske nacionalne zakone i razvio koncept - kraljevskog mira.
Brakovima je uspostavio bliskije odnose sa Norveškom i Danskom, svoju kćer Rikissu (1236 - 1288) udao je 1251. za norveškog prijestolonasljednika, a on sam se 1261. ponovno oženio sa Mechtild od Holsteina, udovicom danskog kralja Abela.
Donio važne zakone
Prema nekim izvorima, tvrdnja da je on osnovao Stockholm nije točna, ipak stoji da je za njegove vladavine Stockholm je postao administrativni centar Švedske.
Civilizirao je zemlju donošenjem zakona koji je štitio (ograničeno - ali ipak) prava žena i udvostručio kazne za nedjela protiv crkve i kraljevskog savjeta.
Donio je važne državne zakone o miru koji su štitili žene (tzv. ženski mir), domove, crkve i sudove, te je ukinuo mučenje usijanim željezom ("iron burden").
Napravio je radikalan iskorak za srednji vijek – zakonski je osigurao da kćeri dobiju nasljedstvo u vrijednosti polovice onoga što dobivaju sinovi.
Pokopan je u opatiji Varnhem. Kada je kasnije u Stockholmu za njega izrađen velebni mramorni sarkofag, grad Varnhem odbio je premjestiti njegove posmrtne ostatke, pa je grobnica u Stockholmu ostala prazna.
Godine 2002. njegovi ostaci su ekshumirani i DNK analizom potvrđeni, a kasnije je napravljena i forenzička rekonstrukcija njegovog lica.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
