Norveška je na današnji dan prije 120 godina, 26. listopada 1905. postala nezavisna ustavna monarhija. Prije toga Norveška je godinama bila u uniji sa Švedskom, pod švedskim kraljevima iz dinastije Bernadotte.
Zanimljivo je da su nakon odvajanja od Švedske Norvežani uzeli sebi kralja iz Danske. Naime, izabrali su za svog monarha danskog princa Karla iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg, sina tadašnjeg vladajućeg danskog kralja Fridrika VIII. (taj je danski kralj bio brat ruske carice Marije Fjodorovne te britanske kraljice Aleksandre).
Kad je princ Karlo preuzeo norveško prijestolje uzeo je ime Haakon VII., jer je ime Haakon bilo staronordijskog podrijetla, a koristili su ga raniji norveški kraljevi. Doduše, to ime nije upotrijebio nijedan norveški vladar još od srednjeg vijeka (Haakon VI. umro je 1380. godine).
Norveška je sve do danas ostala monarhija, a u njoj je i dalje na vlasti dinastija Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg. Dapače, današnji norveški kralj Harald V. unuk je spomenutog Haakona VII.
Kralj Harald V. (Skagum u blizini Osla, 21. veljače, 1937.), prvi je princ rođen na norveškom tlu od Olava IV. 1370. godine, bio je prvi pripadnik kraljevske krvi koji je pohađao javnu školu.
Nakon toga ide u srednju školu, a onda na fakultet gdje studira ekonomiju, politiku i povijest. Završio je vojnu akademiju. Godine 1968. oženio je pučanku, koja je danas kraljica Sonja. Kraljevski par ima dvoje djece, princezu Marthu-Louise, i prijestolonasljednika Haakona.
Kralj je i poglavar Norveške Crkve.
Norveška je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard. Tu zemlju površine 385.207 kvadratna kilometra nastanjuje oko 5,5 milijuna stanovnika. Jedna je od najrjeđe naseljenih država Europe.
Najveća granica joj je sa Švedskom na istoku, dok na sjeveroistoku graniči s Finskom i Rusijom. Krajnji jug od Danske razdvaja tjesnac Skagerrak. Glavni grad Norveške je Oslo. Razvedena norveška obala uz Atlantski ocean i Barentsovo more dom je mnogih znamenitih fjordova.
Po završetku Drugog svjetskog rata Norveška doživljava nagli gospodarski rast koji je u prva dva desetljeća otpočeo s industrijalizacijom pomorskog prometa i trgovine, da bi se od ranih 1970-ih nastavio eksploatacijom velikih nalazišta nafte i prirodnog plina u Sjevernom i Norveškom moru.
Danas je Norveška po monetarnoj vrijednosti treća najbogatija država svijeta, s najvišom kapitalnom rezervom po stanovniku. Norveška je peti najveći izvoznik nafte, a naftna industrija zauzima četvrtinu njezinog BDP-a. Tijekom gospodarske krize 2007. – 2010., norveška kruna se pokazala jednom od najstabilnijih svjetskih valuta.
Norveška njeguje skandinavski društveni model s univerzalnom zdravstvenom skrbi, subvencioniranim visokim obrazovanjem i opsežnim sustavom socijalnog osiguranja.
Zanimljivo je da Norveška nije članica Europske unije, a protiv pristupanja izjasnili su se njezini građani na referendumu.
