Voće je neizostavan dio zdrave prehrane, no nije svejedno na koji ga način konzumiramo.
Uz sve veći porast nezaraznih bolesti (NCD) i pretilosti diljem svijeta, sve se više pažnje posvećuje životnim navikama poput prehrane i tjelesne aktivnosti.
Jedna od temeljnih preporuka zdrave prehrane jest redovit unos voća i povrća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da osobe starije od 10 godina dnevno unesu najmanje 400 grama ovih namirnica.
Voće se najčešće konzumira na tri načina: u cijelom obliku, kao sok ili kao smoothie. Iako se svi ovi oblici čine zdravima, među njima postoje važne razlike.
Istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Nutrition bavilo se upravo tim razlikama i njihovim utjecajem na zdravlje.
U studiji je sudjelovalo više od 400 ispitanika koji su, prema svojim navikama, svrstani u četiri skupine: oni koji rijetko jedu voće, oni koji najčešće piju sokove, oni koji preferiraju smoothieje te oni koji najčešće jedu cijelo voće.
Rezultati su pokazali da su osobe koje rijetko konzumiraju voće imale najlošije zdravstvene pokazatelje, dok su odmah iza njih bili oni koji najčešće piju voćne sokove.
Upravo su te dvije skupine imale veću učestalost kroničnih bolesti, od povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti do dijabetesa i visokog kolesterola.
Osim toga, indeks tjelesne mase (BMI) bio je viši kod osoba koje piju sokove i onih s niskim unosom voća, u usporedbi s ispitanicima koji češće biraju cijelo voće ili smoothieje.
Zanimljivo je da način konzumacije voća nije utjecao samo na tjelesno, nego i na mentalno zdravlje. Sudionici koji su jeli malo voća ili su preferirali sokove češće su prijavljivali probleme s mentalnim zdravljem tijekom prethodne godine.
Također, skupina koja konzumira sokove imala je najnižu razinu energije i najlošiju kvalitetu sna, što istraživači povezuju s činjenicom da sokovi pružaju najmanje osjećaja sitosti i stabilne energije.
Voće obiluje važnim nutrijentima, vlaknima i antioksidansima koji pomažu probavi, jačaju imunitet i štite organizam od kroničnih bolesti.
Međutim, preradom voća u sok gubi se velik dio vlakana i drugih korisnih sastojaka. S druge strane, smoothie zadržava vlakna jer se voće usitnjava, a ne cijedi.
Time se često poboljšava i iskoristivost određenih nutrijenata, poput vitamina C i folata.
Autori istraživanja naglašavaju da pravilna prehrana i zdrav način života mogu značajno smanjiti rizik od razvoja nezaraznih bolesti, zbog čega je važno prepoznati najpovoljnije prehrambene navike.
Iako su neki oblici konzumacije voća bolji od drugih, ključ je i dalje u umjerenosti.
Primjerice, britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje da se unos voćnih i povrtnih sokova ograniči na najviše 150 ml dnevno, piše Ordinacija.hr.
Važno je napomenuti i da nutritivna vrijednost ovisi o vrsti voća. Citrusi su poznati po visokom udjelu vitamina C, borovnice po snažnim antioksidansima te vitaminima i vlaknima, dok se brusnice tradicionalno koriste za prevenciju infekcija mokraćnog sustava zahvaljujući proantocijanidinima.
Iako su sokovi i smoothieji praktični, cijelo voće i dalje ostaje najcjelovitiji i najpoželjniji izbor za svakodnevnu prehranu.