Nadolazeća kriza u zemljama u razvoju prijeti devastaciji ekonomija i povećanju nejednakosti

Rastuća kriza izazvana koronavirusom prijeti da će nesrazmjerno pogoditi zemlje u razvoju, ne samo kao zdravstvena kriza u kratkom roku, već i kao razorna socijalna i ekonomska kriza tijekom mjeseci i godina koje dolaze.

Očekuje se da će u zemljama u razvoju gubitak prihoda premašiti 220 milijardi dolara, a gotovo polovica svih radnih mjesta u Africi mogla bi biti izgubljena.

S obzirom da se procjenjuje da oko 55 posto globalne populacije nema pristup socijalnoj zaštiti, ti će gubici imati velik odjek u društvima, uticati na obrazovanje, ljudska prava i, u najtežim slučajevima, osnovnu prehrambenu sigurnost i prehranu.

Bolnice s manjkom resursa i krhki zdravstveni sustavi vjerojatno će biti preopterećeni. To može biti dodatno pogoršano porastom broja slučajeva zaraze koronavirusom, jer u najmanje razvijenim zemljama sapun i voda nisu dostupni za do 75 posto ljudi.

Dodatni društveni uslovi, kao što su loše urbanističko planiranje i prenaseljenost u nekim gradovima, slabe usluge odvoza otpada, pa čak i prometne gužve koje ometaju pristup zdravstvenim ustanovama, mogu dodatno utjecati na broj slučajeva.

''Ova pandemija je zdravstvena kriza. Ali to nije samo zdravstvena kriza. U mnogim dijelovima svijeta pandemija će ostaviti duboke, duboke ožiljke", naglasio je Achim Steiner, administrator Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP).

''Bez podrške međunarodne zajednice, riskiramo ogroman preokret dobitaka ostvarenih tijekom posljednja dva desetljeća, te čitavu jednu izgubljenu generaciju, ako ne u životima, onda u pravima, mogućnostima i dostojanstvu.

“Radeći u tijesnoj koordinaciji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), UNDP pomaže zemljama da se pripreme, odgovore i oporave od pandemije COVID-19, usredotočujući se posebno na najugroženije.

UNDP već radi na podršci zdravstvenim sistemima u nekim zemljama, među kojima su Bosna i Hercegovina, Kina, Džibuti, Salvador, Eritreja, Iran, Kirgistan, Madagaskar, Nigerija, Paragvaj, Panama, Srbija, Ukrajina i Vijetnam.

Instrument za brzo reagiranje na COVID-19 (Rapid Response Facility), vođen UNDP-om, već je pokrenut, financiran od postojećih resursa i kapitaliziran s početnih 20 milijuna USD. Ovaj instrument se isplaćuje putem brzog mehanizma koji omogućava UNDP timovima da pruže trenutnu pomoć zemljama. UNDP predviđa da će biti potrebno najmanje 500 milijuna dolara kako bi se pružila podrška za 100 zemalja.

UNDP je međunarodnoj zajednici uputio poziv na akciju da se razmišlja dalje od neposrednog utjecaja COVID-19. Organizacija je naglasila potrebu za tri prioritetne akcije: resursi za pomoć u zaustavljanju širenja virusa, podrška za reagiranje tijekom same epidemije i resursi za sprečavanje ekonomskog kolapsa zemalja u razvoju.

Kao neposredan odgovor, UNDP se naslanja na podršku koju je pružio Kini i drugim azijskim zemljama kako bi pomogao ojačati njihove zdravstvene sisteme. To uključuje pomoć u nabavci prijeko potrebnog medicinskog materijala, korištenje digitalnih tehnologija i brigu o plaćama zdravstvenih radnika.

Istovremeno, UNDP će podržavati zemlje na usporavaju širenje virusa i osigurati socijalnu zaštitu ranjivog stanovništva, promovirajući komplementarne napore cijele vlade i cijelog društva na izazove u zdravstvenom sektoru.

Dugoročno gledano, UNDP će raditi sa zemljama na procjeni socijalnih i ekonomskih utjecaja virusa COVID-19 i poduzimati hitne mjere oporavka kako bi se minimizirao dugoročni utjecaj, posebno za ranjive i marginalizirane grupe, i kako bi se pomoglo društvima u oporavku.

Za rješavanje problema izazvanih virusom COVID-19 bit će potrebni partneri koji mogu raditi u više sustava i sektora i u okolnostima koje su i složene i nesigurne.

Zbog dugogodišnjeg iskustva na prvim linijama, ovo je upravo ono čemu je UNDP i namijenjen. UNDP je u potpunosti operativan u 170 zemalja i teritorija i fokusiran je na svoj odgovor na virus COVID-19, mobilizirajući sva svoja sredstva da odgovori na ovaj do sada nezabilježen izazov.