Na današnji dan prije 65 godina, 7. kolovoza 1960. godine nezavisnost je dobila afrička država Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti).
Još i danas je francuski službeni jezik te države, a na tom se jeziku ona formalno zove République de Côte d’Ivoire. Francuski jezik naslijeđe je kolonijalne prošlosti, jer je Obala Bjelokosti nekoć bila francuska kolonija. U pretkolonijalnom razdoblju je na prostoru Bjelokosne Obale bilo mnogo manjih državica (Kru, Senufo, Lobi, Akan).
Prvi predsjednik nezavisne Obale Bjelokosti bio je Félix Houphouët-Boigny. On je imao političku karijeru još u doba francuske kolonijalne vlasti, a čak je svojedobno postao i ministar zdravstva Republike Francuske. To je bila nova situacija, jer je time Houphouët-Boigny bio prvi Afrikanac koji je bio član vlade neke europske države.
Na mjestu predsjednika Obale Bjelokosti ostao je Houphouët-Boigny čak 33 godine, čime je postao najduže vladajući predsjednik u dosadašnjoj afričkoj povijesti.
Houphouët-Boigny bio je po vjeri katolik, a u gradu Yamoussoukro dao je sagraditi ogromnu baziliku sličnu bazilici sv. Petra u Vatikanu. U Guinnessovoj knjizi rekorda ta bazilika u Obali Bjelokosti navođena je kao najveća crkva na svijetu.
Duga je 190, široka 155, a visoka 158 metara. Prostire se na 30 tisuća četvornih metara, a dvorište površine tri hektara omeđeno je sa 128 stupova, visokih 21 metar i postavljenima u polukrug.
Obali Bjelokosti graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na istoku, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, u Atlantskom oceanu.
Ova država ima oko 32 milijuna stanovnika, a zemlji postoji preko 60 etničkih skupina. Najvažnije su: Akan 42,1%, Voltaiques ili Gur 17,6%, Sjeverni Mandes 16,5%, Krous 11%, Južni Mandes 10%, ostale 2,8%.
Obala Bjelokosti ima vjerski raznoliko stanovništvo. Prema posljednjim podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, sljedbenici islama (uglavnom suniti) predstavljali su 42,5% ukupnog stanovništva, dok su sljedbenici kršćanstva (uglavnom katolici i evangelici) činili 39,8% stanovništva. Dodatnih 12,6% stanovništva izjasnilo se kao nereligiozno.
Obala Bjelokosti je nakon stjecanja nezavisnosti imala visok gospodarski rast u odnosu na susjedne države. On se usporava tijekom 1990-ih zbog političke nestabilnosti, a prestaje tijekom 2000-ih zbog građanskog rata. Najvažnija gospodarska djelatnost je poljoprivreda.
Obala Bjelokosti je najveći svjetski izvoznik kakaovca i jedan od najvećih izvoznika kave i palmina ulja. Ostali značajni izvozni proizvodi su pamuk, banana i ananas. Značajno je i ribarstvo.
