Prije 65 godina nezavisnost stekla država koja je sagradila najveću crkvu na svijetu

Na današnji dan prije 65 godina, 7. kolovoza 1960. godine nezavisnost je dobila afrička država Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti).

Još i danas je francuski službeni jezik te države, a na tom se jeziku ona formalno zove République de Côte d’Ivoire. Francuski jezik naslijeđe je kolonijalne prošlosti, jer je Obala Bjelokosti nekoć bila francuska kolonija. U pretkolonijalnom razdoblju je na prostoru Bjelokosne Obale bilo mnogo manjih državica (Kru, Senufo, Lobi, Akan).

Prvi predsjednik nezavisne Obale Bjelokosti bio je Félix Houphouët-Boigny. On je imao političku karijeru još u doba francuske kolonijalne vlasti, a čak je svojedobno postao i ministar zdravstva Republike Francuske. To je bila nova situacija, jer je time Houphouët-Boigny bio prvi Afrikanac koji je bio član vlade neke europske države.

Na mjestu predsjednika Obale Bjelokosti ostao je Houphouët-Boigny čak 33 godine, čime je postao najduže vladajući predsjednik u dosadašnjoj afričkoj povijesti.

Houphouët-Boigny bio je po vjeri katolik, a u gradu Yamoussoukro dao je sagraditi ogromnu baziliku sličnu bazilici sv. Petra u Vatikanu. U Guinnessovoj knjizi rekorda ta bazilika u Obali Bjelokosti navođena je kao najveća crkva na svijetu.

Duga je 190, široka 155, a visoka 158 metara. Prostire se na 30 tisuća četvornih metara, a dvorište površine tri hektara omeđeno je sa 128 stupova, visokih 21 metar i postavljenima u polukrug.

Obali Bjelokosti graniči s Liberijom i Gvinejom na zapadu, Malijem i Burkinom Faso na sjeveru te Ganom na istoku, a na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, u Atlantskom oceanu.

Ova država ima oko 32 milijuna stanovnika, a zemlji postoji preko 60 etničkih skupina. Najvažnije su: Akan 42,1%, Voltaiques ili Gur 17,6%, Sjeverni Mandes 16,5%, Krous 11%, Južni Mandes 10%, ostale 2,8%.

Obala Bjelokosti ima vjerski raznoliko stanovništvo. Prema posljednjim podacima popisa stanovništva iz 2021. godine, sljedbenici islama (uglavnom suniti) predstavljali su 42,5% ukupnog stanovništva, dok su sljedbenici kršćanstva (uglavnom katolici i evangelici) činili 39,8% stanovništva. Dodatnih 12,6% stanovništva izjasnilo se kao nereligiozno.

Obala Bjelokosti je nakon stjecanja nezavisnosti imala visok gospodarski rast u odnosu na susjedne države. On se usporava tijekom 1990-ih zbog političke nestabilnosti, a prestaje tijekom 2000-ih zbog građanskog rata. Najvažnija gospodarska djelatnost je poljoprivreda.

Obala Bjelokosti je najveći svjetski izvoznik kakaovca i jedan od najvećih izvoznika kave i palmina ulja. Ostali značajni izvozni proizvodi su pamuk, banana i ananas. Značajno je i ribarstvo.