Prije 130 godina otvoren je najprometniji umjetni vodeni put na svijetu
Na današnji dan prije 130 godina, 20. lipnja 1895. njemački car Vilim II. (Wilhelm II.) svečano je otvorio Kielski kanal. Taj je kanal sve do 1948. godine nosio ime Kaiser-Wilhelm-Kanal. prema caru Vilimu I. (prvom caru Njemačkog Carstva i djedu spomenutog Vilima II. za vrijeme kojeg je kanal otvoren).
Kanal je građen od 1887–95., a proširen od 1907–1914., dug je 98,6 km, dubok 11 m, u razini vode širok 162 m.
Suprotne obale kanala povezane su s desetak mostova, cestovnim tunelom (Rendsburg) i trajektnim linijama.
Kielski kanal imao je za carsku Njemačku veliko strateško značenje jer su njeni ratni brodovi mogli prelaziti iz luka na Baltiku u Atlantski ocean i obratno, bez potrebe za obilaženjem čitave Danske. Uoči Prvog svjetskog rata Nijemci su kanal dodatno proširili kako bi kroz njega mogli proći i najveći bojni brodovi.
Danas je Kielski kanal najprometniji umjetni vodeni put na svijetu, a kanal ušteđuje brodovima čak oko 460 kilometara zbog činjenice da ne moraju obilaziti Dansku.
Dodatna je prednost u tome što je plovidba kanalom sigurnija u pogledu vremenskih uvjeta. S prosjekom od preko 70 brodova koji prolaze kroz njega svaki dan, Kielski kanal prometniji je i od Panamskog i od Sueskog kanala.
Svake godine kroz kanal prođe gotovo 30 000 (2023.: 26 659, 2022.: 26 882, 2021.: 27 293, 2020.: 25 247, 2019.: 28 797, 2018.: 30 009) brodova. U 2006. godini čak je dosegnut rekord od 43 000 brodova.
Kielski kanal povezuje grad Kiel na obali Baltika s Brunsbüttelom na rijeci Labi (Elbe), blizu mjesta gdje ta rijeka utječe u Atlantski ocean.
Grad Kiel imao je ključno značenje za Njemačku carsku mornaricu, a kasnije i za Hitlerovu Kriegsmarine. Primjerice, pokraj Kiela bila je smještena njemačka mornarička akademija, na kojoj su školovani mornarički časnici.
Treba podsjetiti kako je nakon I. svjetskog rata mirovni ugovor u Versaillesu 1919. obvezao Njemačku da drži kanal i njegove prilaze otvorenima za trgovačke i ratne brodove svih država koje žive u miru s Njemačkom i da ne smiju ubirati veće pristojbe od onih što su potrebne za popravak kanala i uzdržavanje njegove plovnosti.
Hitlerova vlada jednostrano je 1936. otkazala tu obvezu. Kanal je tijekom II. svjetskog rata bio zatvoren za inozemne brodove; Njemačka se njime koristila za ratne svrhe pa je bio izložen mnogobrojnim napadima savezničkoga zrakoplovstva.
