Prije 105 godina Hitler je preuzeo svu vlast i trasirao put svojim mračnim idejama
Adolf Hitler nije bio prvi vođa nacističke stranke, ali zauvijek je ostao onaj za čije se ime i djelo ona veže. Naime, prije Hitlera na čelu stranke bio je Anton Drexler, a Hitler se stranci priključio 1919. godine, kao član s brojem 555.
Budući da se Hitler ubrzo pokazao kao izvrstan govornik, počeo je napredovati u stranci. U međuvremenu je i članstvo raslo pa je nekadašnja mala Drexlerova stranka s tridesetak članova narasla na nekoliko tisuća, zahvaljujući vjerojatno ponajviše Hitlerovom govorništvu.
Zanimljivo je da je izvorno ime Njemačka radnička stranka (njem. Deutsche Arbeiterpartei – DAP) promijenjeno u Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei – NSDAP) još u doba kad Hitler nije bio na čelu stranke. U to je doba uvedena i svastika kao simbol stranke.
Godine 1920. Hitler je već počeo posvećivati puno radno vrijeme stranci, a postao je i definitivno najpopularniji govornik od svih članova stranke. Početkom 1921. godine već je govorio i pred publikom od oko 6.000 ljudi u Münchenu.
Međutim, sredinom te iste 1921. godine neki su se članovi NSDAP-a pobunili protiv Hitlera. Na to je on rezolutno reagirao – dao je ostavku na članstvo u stranci, što je dovelo do krize.
Naime, vodstvu stranke bilo je jasno da bez Hitlera stranka ne može funkcionirati. Hitler je objavio da je spreman vratiti se ukoliko on umjesto Drexlera postane vođa stranke i pod uvjetom da stranačko sjedište ostane u Münchenu, što mu je i uspjelo.
Tako je Adolf Hitler 29. srpnja 1921. godine izabran za predsjednika Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP) s diktatorskim ovlastima Dobio je 543 glasa, dok je jedan član glasovao protiv njegova izbora.
Novost koju je Hitler kao šef uveo bilo je upravljanje strankom iz centra. Dakle, odbačena su načela biranja vodstva stranke među članovima, te biranja šefa stranke među vodstvom. Hitler je s vremenom uzeo i stranački naslov Führer, koji Drexler nije koristio.
Naime, Drexler je kao šef stranke bio jednostavno Vorsitzender der NSDAP (predsjedavajući NSDAP-a), dok je Hitler po novouvedenom naslovu bio Führer der NSDAP (hrv. vođa NSDAP-a), što je skraćivano jednostavno u Führer.
Nakon što je Hitler zatvoren poslije neuspjelog Pivničkog puča u Bavarskoj 1923., dobio je podršku zbog širenja njemačkog nacionalizma, antisemitizma, antikapitalizma i antikomunizma sa svojom govorničkom nadarenošću i nacističkom promidžbom.
Kancelarom je postao 1933. i brzo je Weimarsku Republiku pretvorio u Treći Reich, državu s jednostranačkim sustavom, s diktatorskom i autokratskom vlašću i idealima nacionalsocijalizma.
Hitler je želio uspostaviti Novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Europi. Da bi postigao svoj cilj, vanjsku politiku usmjerio je na širenje životnoga prostora Arijevaca, tzv. Lebensraum ("životni prostor"); tako je i glavnina državnih resursa usmjerena na postizanje ovoga cilja.
To je uključivalo i ponovno naoružanje Njemačke, a naoružanje doživljava vrhunac 1939. kada Wehrmacht započinje Invaziju na Poljsku. Zauzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata.
U tri godine rata Njemačka i Sile osovine okupirale su veliku većinu Europe, većinu Sjeverne Afrike, Istočne i Jugoistočne Azije te Tihi Ocean. Međutim, prevratom na Istočnom bojištu, Saveznici prelaze u vodstvo od 1942. pa nadalje.
Do 1945. Saveznici su napadali sa svih strana njemačka okupirana područja i njezine saveznike i na kraju izvojevali konačnu pobjedu i bezuvjetnu kapitulaciju nacističke Njemačke.
U zadnjim danima rata, pred pad Berlina, Hitler i njegova supruga Eva Braun, da bi izbjegli sovjetsko zarobljeništvo, izvršili su samoubojstvo 30. travnja 1945.







-webp.webp)








-webp.webp)








