Prije 235 godina imenovan je glavni grad SAD-a po prvom predsjedniku

Na današnji dan prije 235 godina, 9. rujna 1791. nazvan je glavni grad SAD-a po tadašnjem vladajućem predsjedniku Georgeu Washingtonu.

To nije bila jedina usluga učinjena tom državniku, kojeg su neki optuživali da je zapravo američkim Ratom za nezavisnost samo zamijenio osobu britanskog kralja samim sobom, tj. da vlada novostvorenim SAD-om poput monarha.

George Washington bio je prvi predsjednik SAD-a, general i vojskovođa koji je pobijedio u Ratu za nezavisnost. Kad je određivano gdje će se nalaziti glavni grad novostvorene države, Washington je iskoristio svoj utjecaj i granice novog glavnog grada tako namjestio da je obuhvaćen i gradić Alexandria – zapravo Washingtonovo mjesto prebivališta pokraj kojega je imao svoju kuću i plantažu (znameniti Mount Vernon).

Disctict of Columbia ili D.C.

Cijeli je postupak izbora lokacije za američki glavni grad bio vrlo zanimljiv. Naime, prije je glavni grad bio u Philadelphiji, u sastavu države Pennsylvanije. S vremenom su političari uvidjeli da glavni grad ne bi smio biti u sastavu niti jedne od pojedinih država, nego da bi trebao biti na neutralnom teritoriju. Odlučeno je da postojeće američke države odstupe dio svog teritorija da bi se formirao neutralni distrikt (tzv. Disctict of Columbia ili D.C.).

To su učinile države Maryland i Virginija, odstupivši ukupno točno 100 kvadratnih milja s obje strane rijeke Potomac. Sagrađen je monumentalni novi grad. Međutim, robovlasnici u dijelu Virginije koji je odstupljen bojali su se da će savezna vlada ukinuti ropstvo na njihovoj zemlji, pa su tražili od virginijskih vlasti da povuku darovnicu i vrate to zemljište u sastav države Virginije.

Nakon toga Država Virginija uzela je natrag svoj dio Distrikta Columbia, tako da je Washingtonu D.C. ostala samo zemlja koju je darovala država Maryland. Zbog toga danas Distrikt Columbia nema punih 100, nego samo 68,3 kvadratnih milja.

Sjedište izvršne, zakonodavne i sudske vlasti

U Washingtonu su sjedišta sve tri grane američke savezne vlade (izvršne, zakonodavne i sudske), kao i sjedišta većine saveznih služba. Washington je usto sjedište Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Organizacije američkih država, kao i mnogih drugih međunarodnih i nacionalnih ustanova.

Washington također ima brojne američke spomenike, muzeje i sportske klubove, pa je jedno od glavnih turističkih odredišta u SAD-u. Washingtonski spomenik (Washington Monument), visoki bijeli obelisk, podignut je upravo u čast prvog predsjednika Georgea Washingtona.

Osim toga, glavno gradsko šetalište National Mall se često koristi za masovne političke demonstracije.

Naravno, u Washingtonu se nalazi i Bijela kuća, službena rezidencija i radno mjesto američkog predsjednika. Sjedište američkog Kongresa prepoznatljivo po velikoj bijeloj kupoli.

Tu je i Lincolnsov memorijal, veličanstvena građevina s kipom Abrahama Lincolna u unutrašnjosti.

Ostale znamenitosti i zanimljivosti

Smithsonian Institution je najveći svjetski muzejski i istraživački kompleks koji obuhvaća mnoštvo besplatnih muzeja, kao što su Nacionalni prirodoslovni muzej i Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira.

Library of Congress je najveća knjižnica na svijetu po broju polica i knjiga, poznata po impresivnoj arhitekturi.

Međunarodni muzej špijunaže je popularna privatna atrakcija posvećena povijesti špijunaže.

Zanimljivo je da grad nema nebodera. Prema lokalnom zakonu iz 1910. godine, nijedna zgrada u Washingtonu ne smije biti viša od Kapitola, zbog čega grad ima otvorenu i preglednu vizuru bez visokih nebodera.

Washington ima iznimno mnogo zelenih površina i parkova, a u proljeće je posebno poznat po festivalu trešnjinog cvata (Cherry Blossom Festival) kada procvjetaju tisuće stabala trešanja koje je Japan darovao gradu.

Washington D.C. prema procjenama ima približno 698.000 stanovnika. Tijekom radnog tjedna, zbog dolaska ljudi s poslom iz okolnih predgrađa, broj ljudi u gradu naraste na preko milijun.

Šira okolica (metro područje koje uključuje dijelove saveznih država Maryland i Virginia) ima oko 6,3 milijuna stanovnika.