Prije 230 godina položen je kamen temeljac za Bijelu kuću
Bijela kuća (White House) službena je rezidencija predsjednika SAD-a u Washingtonu. Duga je 52 m, jednokatna građevina s jonskim trijemom sagrađena je po nacrtima Jamesa Hobana.
Polaganju temeljnoga kamena 13. listopada 1792. bio je nazočan George Washington, a prvi predsjednik koji je u njoj boravio bio je John Adams.
Tom prigodom nije bilo formalne svečanosti, nego je jednostavno započeta gradnja. Zanimljivo je da su Bijelu kuću uvelike sagradili crni robovi, a dijelom i europski imigranti, od kojih mnogi još uopće nisu imali američko državljanstvo.
Gradnja je trajala oko 8 godina i koštala je ondašnjih 232.371 dolar i 83 centa. Sam prvi predsjednik George Washington odabrao je Hobanov projekt, no po Washingtonovoj želji je kuća nešto proširena, da bi bila dostojnija ugleda predsjednika. Tako je broj prozora povećan s 9 na 11, koliko ih ima i danas.
Ipak, George Washington nije dočekao dovršenje Bijele kuće. Povukao se s predsjedničkog položaja prije nego što je ona u cijelosti sagrađena. Washingtonov nasljednik, predsjednik John Adams, bio je prvi predsjednik koji je stanovao u Bijeloj kući.
Za vrijeme rata između SAD-a i Velike Britanije (1812–14). Britanci su, zauzevši Washington 1814., zapalili Bijelu kuću.
Obnovljena zgrada (1817.) ožbukana je bijelom bojom. Kongres joj je dao naziv Bijela kuća 1902. na zahtjev predsjednika Theodorea Roosevelta. Prije je nazivana Predsjednikova palača, Predsjednikova kuća i Executive Mansion.
U prenesenom smislu označuje i samoga predsjednika s njegovim najbližim savjetnicima. U zgradi su 132 sobe, 35 kupaonica i 6 katova, kao i 412 vrata, 147 prozora, 28 ognjišta, 8 stubišta te 3 dizala.
Bijela kuća je jedina predsjednička rezidencija u svijetu koja je otvorena za posjetitelje. Ulaz je besplatan.
