Ova godina bit će zabilježena kao jedna od najtoplijih u povijesti mjerenja, usprkos pojavi La Nina koji je trebao donijeti blago zahlađenje.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus, globalne temperature zauzele su drugo ili treće mjesto na ljestvici najviših ikad, odmah iza rekordne 2024. godine.
Srpanj je globalno bio treći najtopliji mjesec u povijesti, a Europa je proživjela svoje četvrto najtoplije ljeto s posebno intenzivnim toplotnim valovima na zapadu i jugu.
U dijelovima Balkana, Španjolske, Francuske i Skandinavije temperature su bile i do šest stupnjeva Celzijevih više od prosjeka.
Velika Britanija je zabilježila najtopliji lipanj ikada, a Holandija drugi najtopliji od 1901. godine.
Španjolska je u kolovozu pretrpjela najjači toplotni val u svojoj povijesti, dok su Finsku, Dansku, Švedsku i Norvešku u srpnju pogodile dugotrajne vrućine.
Ekstremne ljetne vrućine ove godine ostavile su teške posljedice na zdravlje stanovništva, a u studiji londonskih znanstvenika navodi se da je od lipnja do kolovoza u 854 europska grada zabilježeno oko 24.400 smrti povezanih s vrućinom.
Ekstremne vrućine pogodile su i veći dio Azije. Japan je zabilježio jedan od najtoplijih lipnja od početka mjerenja 1898. godine, što je dovelo do porasta broja slučajeva toplotnog udara i smrti, posebno među starijom populacijom.
Južna Koreja je krajem lipnja izvijestila o rekordno visokim dnevnim temperaturama, najvišim od 1904. godine. U New Delhiju u Indiji izdana su crvena upozorenja, dok su se u dijelovima Pakistana temperature penjale do 50 stupnjeva Celzijevih.
Sjedinjene Države i dijelovi Sjeverne Amerike također su se borili s teškim toplotnim valovima, prenosi Srna.
Velika "toplotna kupola" u lipnju izložila je više od 255 milijuna ljudi ekstremnim temperaturama koje su često prelazile 38 stupnjeva Celzijevih.
Znanstvenici upozoravaju da prirodni ciklusi hlađenja više ne mogu kompenzirati sve snažnije zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i emisijama gasova staklene bašte, zbog čega su brojne regije širom svijeta bilježili ekstremne vrućine.
Svjetska meteorološka organizacija u najnovijoj prognozi navodi da će temperature i sljedećih pet godina vjerojatno ostati na rekordnim ili blizu rekordnih nivoa.
Postoji 80 posto vjerojatnoće da će barem jedna od tih godina srušiti dosadašnji toplotni rekord, a 70 posto vjerojatnoće da će petogodišnji prosjek privremeno premašiti granicu od 1,5 stupanj Celzijev iznad predindustrijskih nivoa.
Brojne studije i znanstvene institucije slažu se da su učinci klimatskih promjena danas jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu.
Ekstremne temperature ove godine dodatno su pogoršale suše u mnogim regijama jer su ubrzale isparavanje.
Podaci UN upozoravaju da 3,6 milijardi ljudi danas nema siguran pristup vodi barem jedan mjesec godišnje, a predviđa se da će taj broj do 2050. porasti na više od pet milijardi, prenijela je Srna.
