Odgovor teoretičarima: Kako je saharski pijesak došao do nas

Nakon što su na društvenim mrežama eksplodirale razne teorije u kojima se tvrdi kako se saharski pijesak prevozi zrakoplovima pa onda prosipa na tlo, portal Istramet objavio je video u kojem prikazuje takav scenarij.

Video nastao korištenjem umjetne inteligencije pokazuje kako se vreće s pijeskom kače za zrakoplov ali i da ga drže putnici. Potom se pijesak prosipa nad našim glavama.

687 letova

Portal se potrudio pa izračunao da bi prijevoz 96.210 tona prašine (koliko se trenutno nalazi u atmosferi nad Hrvatskom) zahtijevao oko 687 letova teretnog Boeing 747-8F, s obzirom na njihovu maksimalnu nosivost od 140 tona tereta po letu.

''Međutim, s trenutno samo 154 aktivna zrakoplova ovog tipa na globalnoj razini, jasno je da bi čak i pokušaj organiziranja takvog broja letova bio logistički vrlo zahtjevan. Da bi se takav pothvat ostvario, svi dostupni zrakoplovi morali bi letjeti višestruke misije bez prestanka, što bi podrazumijevalo kontinuirane letove bez vremena potrebnog za održavanje, što je praktično nemoguće. Ekonomski aspekt ovakvog pothvata također bi bio astronomski. Troškovi goriva, održavanja, posade, logistike na tlu, i vrijeme koje bi bilo potrebno za organizaciju takvih operacija, učinili bi troškove ekstremno visokima'', navodi portal.

Strogi propisi

Dodaje i kako postoje strogi međunarodni propisi koji reguliraju transport materijala zrakoplovima, osobito kada je riječ o praškastim materijalima koji mogu predstavljati rizik tijekom leta.

''Prašina kao teret zahtijevala bi posebne sigurnosne mjere i mogla bi predstavljati opasnost za sigurnost leta zbog potencijalne opasnosti od zapaljenja ili problema s ventilacijom. Kada se uzmu u obzir svi ovi čimbenici, ideja da se saharska prašina transportira putničkim zrakoplovima može se smatrati običnom maštarijom. Znanstvenici i stručnjaci koriste utemeljene i provjerene metode za praćenje i analizu transporta prašine, koje se oslanjaju na satelitska mjerenja i atmosferske modele, a ne na nagađanja. Ove metode pružaju točne i pouzdane informacije o kretanju prašine, njezinim izvorima i učincima na okoliš i klimu, što se u današnje vrijeme zahvaljujući globalizaciji može pratiti u realnom vremenu'', navodi Istramet.

Važna uloga prašine

Saharska prašina igra važnu ulogu u globalnim klimatskim i ekološkim procesima. Od fertilizacije tropskih kišnih šuma do utjecaja na klimatske uvjete širom svijeta, prašina iz najveće svjetske pustinje redovito prelazi tisuće kilometara iznad Atlantskog oceana i europskih zemalja.

Godišnje se iz Sahare u atmosferu podigne između 100 i 180 milijuna tona prašine. Ovi impresivni oblaci prašine prelaze Mediteran i utječu na zrak, klimu i ekosustave od Amerike do Europe. Prašina sadrži minerale kao što su željezo i fosfor, koji su ključni za život u oceanima i na tlu, navodi Istramet.