Hrvatska, Covid i teorije zavjere

Gotovo 50 posto ispitanika u Hrvatskoj složilo se sa zavjerom da se manipulira statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od covida uključivanjem umrlih od drugih bolesti, rečeno je u utorak na predstavljanju rezultata istraživanja o covid-19 teorijama zavjera u Hrvatskoj, prenijela je Hina.

Povjerenje u znanost

''Vjerovanju u covid-19 teorije zavjere nešto su sklonije mlađe osobe od 25 do 29 godina, niže obrazovani, iz većih kućanstava s nižim prihodima i iz manjih mjesta'', kazao je koordinator istraživanja i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nebojša Blanuša.

Dodao je i kako oni skloni vjerovanju u covid-19 teorije zavjere imaju niže povjerenje u znanost, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju.

Nakon manipuliranja statistikom, druga teorija zavjere s kojom se slaže najviše ispitanika – njih 35,7 posto jest da je covid-19 ”namjenski proizveden i namjenski proširen kako bi svjetske sile od njega imale političku ili ekonomsku korist”, a sa 35,3 posto slijedi da je ”koronu proizveo farmaceutski lobi kako bi se obogatio na prodaji cjepiva”

Odgovornost medija

Blanuša je istaknuo  i kako je uočena poveznica između covid-19 teorija zavjera i posjedovanja ”konspiratornog mentaliteta opsadnog stanja”, odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja te postojanje skrivenog, zavjereničkog djelovanja u inače nepovezanim događajima.

Upozorio je i na odgovornost medija tijekom koronakrize.

”Mainstream mediji su bombastičnim naslovima i senzacionalističkim izvještavanjem o covidu zapravo dali povod ljudima da više vjeruju u teorije zavjere”, kazao je Blanuša.

Naglasio je i potrebu adekvatnog angažmana politike i nadležnih institucija na promicanju medijske pismenosti i u borbi protiv lažnih vijesti.

Profesorica s Filozofskog fakulteta Andrea Vranić kazala je da je vjerovanje u zavjere vezane uz koronakrizu povezano i s vjerovanjem u različite druge zavjere, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom.

Prosvjed na internetu

Prema rezultatima istraživanja, oni koji su skloni teorijama zavjere, a pripadaju kategoriji necijepljenih, imaju izrazito nepovjerenje prema institucijama. Na listi od 0 do 10 – Nacionalni stožer civilne zaštite, Vlada  i političke stranke ocijenjene su s manje od 2, a mediji s nešto manje od 3. Najviše povjerenja, pak, imaju prema članovima obitelji s ocjenom 8,8.

Profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković istaknula je i kako su osobe sklone vjerovanju u zavjere oko covida spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera.

Konkretno, prema rezultatima istraživanja, u kategoriji dvadeset posto ispitanika koji najviše vjeruju u navedene teorije zavjere, njih 41 posto bi sudjelovalo na internetu u protestu protiv mjera. Njih 21,6 posto bi ih sudjelovalo u blokadi ili okupiranju nekog javnog prostora ili zgrade, a 17,2 posto bi ih doniralo novac za organizaciju borbe protiv mjera.

”U sprečavaju širenja teorija zavjera, važna je borba protiv dezinformacija, a drugi važni element je vraćanje mjera u institucije”, zaključila je Tonković.

Nositelj projekta “Pro-fact: Razotkrivanje covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem provjerom točnosti činjenica i edukacijom” je GONG.

Partneri su Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Faktograf, Fakultet elektrotehnike i računarstva, a suradnici Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).