Nebo iznad nas jučer je bilo 'išarano' prugama - Što stoji iza teorije zavjere zvane 'chemtrailsi'?

Prosječna starost automobila u BiH je 19 godina, prema prošlogodišnjim podacima BIHAMK-a, što treba imati na umu kada krenu upozorenja o zagađenosti zraka. No koliko se po komentarima na društvenim mrežama može vidjeti ne diže se panika oko zagađenja zraka, ali bijeli tragovi vodene pare redovito pokrenu silne rasprave.

Jučer smo na našem Facebook profilu objavili fotografiju bijelih tragova na nebu, a po komentarima se vidi da Mostarci i Mostarke vjeruju u jednu od najraširenijih teorija zavjere na svijetu.

Bit će viroza, zaprašivanje

''Bit će viroza, gripe i besplatnih vakcina'', ''Zaprašivanje počelo'', ''Hoće da nas truju'', ''Čim su nas posipali'', Čuvajte se'', samo su neki od komentara među kojima su se pronašli i oni koji ne vjeruju u teoriju.

17% ljudi vjeruje da nas truju

Prema studiji, predstavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, čak 17 posto ljudi u svijetu vjeruje u to da ih netko planski i sustavno truje i manipulira atmosferom tragovima aviona zvanim "chemtrails" što je kovanica od engleskih riječi "chem" kao kemijski i "trail" što znači trag.

Teorija je počela kružiti 1966. godine kada su Zračne snage Sjedinjenih Država (USAF) optužene da su prskale američko stanovništvo tajnim tvarima zrakoplovima koji za sobom ostavljaju neobične uzorke. No teorija počiva na krivo protumačenom citatu iz strateškog dokumenta Sveučilišta Ratnog zrakoplovstva ''Vrijeme kao multiplikator snage: Posjedovanje vremenskih prilika 2025.'' koji je sastavljen kao odgovor na vojnu direktivu koja ističe američko strateško djelovanje u svrhu zadržavanja vojne moći do 2025. godine.

CON-trailsi

Hrvatsko izdanje Večernjeg lista danas je objavilo i objašnjenje bijelih linija na nebu. Radi se o CON-trailsima, pojednostavljeno kondenzacijskim tragovima zrakoplova koji nastaju pod određenim klimatskim uvjetima. Još pojednostavljenije, i vaš automobil zimi kada je ujutro hladno kada ga upalite iz auspuha ispušta bijeli dim u većoj ili manjoj količini.

Zrakoplov i automobil nisu baš usporedivi. Naime, u slučaju leta na 30+ tisuća stopa, odnosno visinama od oko 10 kilometara, što je uobičajena visina na kojoj zrakoplov "krstari" nebom temperatura se kreće između -40 i -60 Celzijevih stupnjeva. Contrailsi nastaju kada motori zrakoplova ispuštaju vruću vodenu paru koja se u naglom susretu s tako hladnim zrakom kondenzira stvarajući malene kapljice ili čak kristale.

Znanost pronašla odgovor

Taj trag ne samo da podsjeća na vrstu oblaka "cirrus" već to i otprilike jest. Iz motora zrakoplova izlazi vodena para iz koje izlaze i ispušni plinovi s nepotpuno sagorjelim česticama čađe i dima, što dakako, nije najsretnije rješenje za okoliš, zbog čega, uostalom zeleni aktivisti traže restrikcije avioprometa, iako je prema nekim istraživanjima on odgovoran za tek 3-4 posto globalnog zagađenja.

Ako su to uobičajeni procesi, zašto ih ne vidimo svaki dan, za vrijeme svakog leta koji nam prolazi nad glavama. Znanost je i tu pronašla odgovor. Jer ako je zrak oko zrakoplova vrlo suh, contrails oblak će nestati čim se formira, jer se voda raspršuje u hladnom zraku.

Zato je ponekad iza aviona kratak, širok trag ili ga uopće nema. Međutim, ako je zrak oko mlažnjaka koji leti na velikoj visini već prilično vlažan, iza aviona će biti sve duži i duži rep koji će se protezati s jednog kraja neba na drugi. U vlažnom zraku, mlazni oblak može trajati satima, nošen vjetrovima poput bilo kojeg drugog pahuljastog cirusnog oblaka.