Navršilo se 555 godina od rođenja jednog od najvećih slikara u povijesti

Na današnji dan prije 555 godina u Nürnbergu je rođen slavni slikar i kipar Albrecht Dürer, pravim imenom Albertus Durerus Noricus.

Njegov otac, Albrecht Dürer Stariji, bio je uspješan zlatar, izvornog prezimena Ajtósi, koji se je 1455. preselio u Nüremberg iz mjesta Ajtós, u blizini grada Gyula u Mađarskoj.

Njemačko ime "Dürer" potiče iz mađarskog "Ajtósi". Prvotno je bilo "Türer," što znači izrađivač vrata, što je izvedeno iz mađarske riječi "ajtós" (iz "ajtó", što znači vrata).

Vrata se nalaze na obiteljskom grbu. Albrecht Dürer Mlađi kasnije je promijenio "Türer", očev način izgovoranja obiteljskog prezimena, u "Dürer", što je prilagođeno mjesnom nüremberškom dijalektu.

Foto: Arhiv / Albrecht Dürer - genijalac, revolucionar, osoba koja je rušila sve moguće tabue

Nakon nekoliko godina školovanja, Dürer je počeo izučavati osnove zlatarskog zanata i crtanje od oca. Iako je njegov otac htio da se bavi zlatarstvom, veću nadarenost je pokazivao za crtanje te je započeo raditi kao učenik Michaela Wolgemuta u dobi od petnaest godine 1486.

Nakon što je završio šegrtovanje, Dürer je proveo oko četiri godine putujući i učeći od nekih poznatih majstora. Obišao je i Nizozemsku, dio švicarske i važne njemačke gradove.

Ubrzo nakon povratka u Nürnberg, 7. srpnja 1494., u dobi od 23 godine, Dürer se je oženio s Agnes Frey prema ranijem dogovoru. Agnes je bila kći uglednog bakroresca u gradu. Bračni par nije imao djece.

Nakon samo tri mjeseca braka, veliki slikar je sam otputovao u Italiju, preko Alpa. Moguće da je na taj put otišao i zbog izbijanja kuge, ali je u svakom slučaju iskoristio to vrijeme u Italiji kako bi vidio i usporedio neke stvari sa svojim idejama.

Nakon povratka u Nuremberg 1495., Dürer je otvorio vlastitu radionicu (jedan od uvjeta je bila da je osoba u braku). Tijekom sljedećih pet godina njegov stil sve jače je integrirao talijanski utjecaj u postojeće sjeverne oblike.

Foto: Arhiv / Nenadmašni stil genijalnog slikarskog majstora, ilustracija

Bio je genijalac, revolucionar, osoba koja je rušila sve moguće tabue. Mnogi su ga nazivali herojem umjetnosti. Dürer kao najpoznatiji njemački umjetnik, u doba renesanse svojim virtuoznim grafikama postavljao je standarde svojim suvremenicima.

Već kao trinaestogodišnjak portretirao je samoga sebe olovkom, a to je djelo 1484. godine postalo jedno od najstarijih poznatijih dječjih crteža. Slike, drvorezi i bakrorezi koje je ostavio iza sebe, svjedoče o širokom slikarskom spektru.

Mnogi veliki umjetnici divili su se Albrechtu Düreru, a njegovi portreti nastavljaju fascinirati poznavatelje povijesti umjetnosti. Autoportret završen u njegovoj dvadeset i osmoj godini života postaje djelom koje odiše transcendentalnom dimenzijom koja ostaje nespoznata, neuhvatljiva, misteriozna i daleka.

Dürerov Autoportret u krznenom ogrtaču koji visi na zidu Stare pinakoteke u Munchenu, postao je svojevrsna Mona Lisa tog muzeja. Upravo zbog ovog autoportreta oni koji se bave zagonetkama pokušavaju dokučiti izvor već spomenute magičnosti koju vide u njemu.

Foto: Pinterst / Autoportret u krznenom ogrtaču

Mnogi upravo ovaj autoportret doživljavaju kao inspirativnu i prije svega kreativnu idilu koja u sebi krije harmoniju mikrokozmosa i makrokozmosa. Neki su išli toliko daleko da su ispisivali teorije o filozofiji i simbolizmu koje vide u njemu. Za neke je ključan sam pogled umjetnika.

Nikad prije umjetnik s platna nije gledao svog promatrača tako životno, drsko i izravno kao Dürer. On je prekršio dotadašnje pravilo prema kojem je tako izravno s platna smio gledati samo Isus Krist.

Albrecht Dürer bio je ujedno i prva osoba koja se potpisivala na svojim umjetničkim djelima. Bio je prvi umjetnik uopće koji je svoja djela sustavno potpisivao vlastitim inicijalima. Monogram “AD” bio je njegov zaštitni znak i pečat.

Umjetnik, koji je čitav život pokazivao zanimanje za čudesne znakove, sublimirao je eshatološko raspoloženje svoga vremena u "Apokalipsi sa slikama", seriji od petnaest drvoreza iz 1498. godine s prizorima iz Otkrivenja svetog Ivana.

Riječ je o jednom od intelektualno najizazovnijih slikovnih ciklusa u zapadnoj umjetnosti i Dürerovu najvažnijem djelu, koje mu je osiguralo međunarodnu slavu.

Najpoznatiji od tih drvoreza jest treći u nizu, naslovljen "Četiri jahača Apokalipse". Baš kao u šestom poglavlju Otkrivenja, Dürer prikazuje četiri konjanika, personifikacije zala koja će se pojaviti na Zemlji na dan Apokalipse.

Njihova imena su Smrt, Glad, Rat i Kuga. Zastrašujuća četvorka gazi sve pred sobom, a krilati lik koji lebdi ponad njihovih glava najvjerojatnije simbolizira božansku pravdu.

OPŠIRNIJE