Samuel Morse, izumitelj telegrafa i Morseove abecede

Na današnji dan prije 235 godina, 27. travnja 1791. rođen je u Bostonu američki slikar i izumitelj Samuel Finley Breese Morse.

Najpopznatiji je po izumu električnog telegrafsko aparata iz 1835. i Moreseove abecede. Na njegov prijedlog izgrađena je i puštena u promet 24. svibnja 1844. godine prva telegrafska linija Washington – Baltimore.

Morseov telegraf, prilagođen poljskim uvjetima, ubrzo je kao Morseov kod primijenjena u vojne svrhe, što je i uvjetovalo razvitak vojne telegrafije.

Morse je nakon školovanja na Yaleu studirao je umjetnost u Londonu. Proslavio se kao portretist i pejzažist, suosnovao je udruženje crtača u New Yorku (1825), iz kojega se razvila Nacional Academy of Design, kojoj je bio predsjednikom 1826–45; profesor umjetnosti na Sveučilištu u New Yorku od 1835.

Bio je vrlo poznati i cijenjeni slikar te je radio portrete bivših predsjednika Johna Adamsa i Jamesa Monroa i nekoliko bogatih trgovaca iz Charlestowna.

Smrt supruge bila je pokretač izuma

Dok je radio na jednom portretu u Washingtonu, Morseu je otac poslao pismo da mu je žena bolesna. Pošiljci je tada standardnim putem pomoću konja trebalo otprilike 2 dana da dođe iz Charlestowna u Washington. Dok je vijest stigla do Morsea i dok se on vratio kući, žena mu je već preminula. Stoga je odlučio jedno vrijeme napustiti slikarstvo te poboljšati oblike komunikacije.

Nakon druženja s američkim fizičarom Josephom Henryjem zamislio je primjenu električnog brzojava. Prvom je pokusnom linijom 1837. premostio udaljenost od 500 m. Za komuniciranje brzojavom sastavio je 1839. poseban jednostavan kod (Morseova abeceda), u kojem su znakovi (slova, brojke i interpunkcija) bili sastavljeni od slogova kratkih i dugih signala (točaka i crta).

Od 1839. napustio je slikarstvo i potpuno se posvetio svojemu izumu. Nakon mnogih teškoća, postavljena je 1843. prva brzojavna linija između Washingtona i Baltimorea, na udaljenosti od približno 60 km, čime je započelo doba elektrokomunikacija.

Unatoč osporavanjima drugih izumitelja Vrhovni je sud SAD-a 1854. potvrdio njegov patent. Mnogi Vladini čelnici bili su protiv odluke da Morse dobije potrebna sredstva, no Morsa je podržao njegov kolega s Yalea, Henry Ellsworth. Zahvaljujući njemu Morse je dobio potrebna financijska sredstva.

What hath God wrought?

U znak zahvalnosti, Morse je odabrao njegovu sedamnestogodišnju kćer Annie da otipka prvu telegrafsku poruku. Annie je dana 23. svibnja 1844. iz Kapitola poslala poruku u Baltimore Morsovu pomoćniku Alfredu Vailu. Poruka je uzeta iz Starog zavjeta iz knjige Ponovljenog zakona, a glasila je: What hath God wrought? ( "Što je Bog stvorio?" ili "Što je Bog učinio?")

Ubrzo je Morseov brzojav, uz poboljšanja, osvojio svijet, a Morseova se abeceda i danas primjenjuje u neke posebne svrhe. Morseov kod ili šifra jedan je od najpoznatijih telegrafskih kodova ili šifri.

Kod je sustav međunarodno usvojene simbolične abecede kojim se u žičnoj i radio-telegrafiji označavaju slova, brojevi, znaci interpunkcije i druge službene kratice, međunarodne abecede broj 1 i 2 te kodna abeceda.

Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih impulsa - kraćih i dugih crtica, i rastavnih, pretežno bestrujnih, impulsa koji služe kao razmak između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem koji ove crtice ispisuje na vrpcu. U komunikaciji Morseovom abecedom uglavnom se koriste slova engleskog alfabeta.