Prije 145 godina Alexander Graham Bell patentirao telefon
Zahvalujući mobilnim telefonima, ljudi su unaprijedili svoju mogućnost komunikacije do granica o kojima možda ni najveći vizionari iz prošlosti nisu maštali.
Današnji elegantni i iznimno opremljeni pametni telefoni su uređaji koji se svakodnevno unaprjeđuju i teško je pretpostaviti što nas još očekuje, ali jedno je sigurno - svakim danom biti će sve učinkovitiji.
Vratimo li se 145 godina u povijest, doći ćemo do 7. ožujka 1876. godine, datuma kojeg je prvi telefon upisan u 'matične knjige'.
Naime, tog je dana izumitelj telefona Alexander Graham Bell patentirao svoj uređaj.
Telefon kojeg je izumio 1876. A. G. Bell, imao je istu napravu za govor i slušanje.
Prema Wikipediji, Bellov telefon, koji se do danas održao u izmijenjenomu obliku kao telefonska slušalica, sastoji se od trajnog (permanentnog) potkovastog magneta s polnim nastavcima P. Oko polnih nastavaka namotana je električna zavojnica s mnogo zavoja tanke žice, čiji krajevi završavaju na priključnice TT, odakle vode na slušalicu u drugoj postaji. Kad inducirana električna struja jednog trenutka poteče izvjesnim smjerom, zbrajaju se oba magnetizma, trajni od magneta i inducirani u zavojnici.
U drugom smjeru magnetizam zavojnice slabi magnetizam trajnoga magneta. Time je djelovanje mnogo osjetljivije. Ispred polnih nastavaka nalazi se tanka membrana D od mekog željeza (feromagnet).
Isti takav aparat nalazi se na drugoj postaji. Kad se ispred membrane govori, membrana titra, pa se time mijenja jakost magnetskog polja, to jest kroz membranu prolazi čas više čas manje magnetskih silnica. U zavojnici se zbog toga induciraju promjenjive izmjenične struje. Nastaju, dakle, titranja električne struje koja teče u zavojnici, i to na isti način kao što je titranje samog govora.
Ovo se prenosi na daljinu i djeluje preko elektromagneta na membranu prijamnog aparata. U slušalici se titranja električne struje pretvaraju natrag u mehanička titranja membrane koja točno odgovaraju titrajima membrane davača.
Bellovim telefonskim aparatom moglo se razgovarati samo na udaljenosti od nekoliko stotina metara. Kod toga je bilo nespretno to što se isti aparat morao čas stavljati pred usta da se u nj govori, a čas na uho da se njime sluša.
Danas se Bellov telefon upotrebljava samo kao telefonska slušalica. Moderni telefonski aparat nema više istu napravu za govor i slušanje, već se radi iz dva dijela. Za slušanje služi telefonska slušalica, a za govor mikrofon. Mikrofon služi za pretvaranje električnih titraja u zvučne.
Inače, Alexander Graham Bell rođen je u škotskom Edinburghu, 3. ožujka 1847. godine.
U Americi se bavio istraživanjem mehanike govora pa je 1872. osnovao u Bostonu (SAD) školu učiteljâ za gluhonijeme. Od 1873. predavao na Sveučilištu u Bostonu vokalnu fiziologiju.
Godine 1880., sa Charlesom Sumnerom Tainterom, konstruirao fotofon, aparat koji djeluje na načelu pretvaranja promjena jakosti (intenziteta) svjetlosti u zvuk, preko promjena električnog otpora selenske ćelije.
Na tom načelu zasniva se reprodukcija zvuka u zvučnom filmu.
Bell je preminuo 2. kolovoza 1922. godine u Kanadi.
Alexander Graham Bell 10. ožujka 1876. godine u Bostonu na vlastitom je uređaju kroz mikrofon riječima: Gospodine Watson, dođite ovdje, trebam vas, označio prekretnicu u svjetskoj povijesti. Te su riječi označile prvu službenu uporabu telefona u komunikacijske svrhe.
Bellov asistent, Watson, nalazio se u susjednoj prostoriji i jasno čuo svaku riječ. Bio je to prvi telefonski poziv u povijesti. Zanimljivo je da se taj poziv dogodio potpuno slučajno. Naime, dok je namještao telefon za eksperiment, Bell je po svojim hlačama prolio kiselinu. Iz tog je razloga pozvao Watsona koji se nalazio u drugoj sobi, a zvuk je čuo upravo preko telefona. Bell je dobio patent za telefon samo tri dana ranije.
Telefon je svakako jedan od najznačajnijih izuma u povijesti. Iako su danas standardni kućni telefoni zamijenjeni mobitelima, Bellovi su eksperimenti doveli do situacije da se oni uopće mogu koristiti.
Nakon što je obavio prvi telefonski razgovor, Bell je dvije godine kasnije pomogao objaviti i uputstva za uporabu telefona. Izrađen je i prvi telefonski imenik s otprilike 20 stranica.
Unutar prvih žutih stranica, stajale su i napomene o tome kako se javljati na telefon. Bell je predložio da bi prva riječ u razgovoru trebala biti pozdrav ahoj, Thomas Edison je predložio halo što je postao općeprihvaćen pozdrav.
