Europske vlade prestaju koristiti WhatsApp i Signal, počelo uvođenje internih aplikacija

Vlade u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Belgiji počele su uvoditi vlastite interne aplikacije za razmjenu poruka kako bi službenici mogli razmjenjivati osjetljive informacije, s ciljem da prestanu koristiti popularne šifrirane aplikacije i prijeđu na lokalna rješenja koja mogu kontrolirati.

NATO također ima vlastiti komunikacijski sustav, a Europska komisija planira prijeći na takav sustav do kraja godine.

Alternative američkoj tehnologiji

Ovaj potez prema aplikacijama pod kontrolom vlada dio je europske potrage za alternativama američkoj tehnologiji, potaknute strahom od strateške ovisnosti o Washingtonu.

WhatsApp je u vlasništvu američkog tehnološkog diva Mete, dok Signal vodi neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD-u i održava ga velika zajednica entuzijasta otvorenog koda.

Nastojanje da se udalje od američkih kompanija također odražava sve veću svijest vlada o ranjivostima mainstream aplikacija za razmjenu poruka kada se koriste za dijeljenje osjetljivih informacija među političarima.

"Naša komunikacija trenutačno se često odvija putem platformi nad kojima nemamo kontrolu“, izjavila je nizozemska ministrica digitalizacije Willemijn Aerdts. „U svijetu u kojem se tehnologija sve više koristi kao alat moći, to predstavlja rizik."

Brandon De Waele, direktor belgijske agencije za sigurnu komunikaciju, rekao je: "Svi u Europi sve više postaju svjesni suvereniteta... Za nas je to suverenitet nad podacima."

WhatsApp i Signal suočili su se s kibernetičkim izazovima posljednjih tjedana. Prošlog mjeseca deseci sigurnosnih agencija upozorili su da ruske hakerske skupine ciljaju političke i državne dužnosnike putem tih aplikacija koristeći sofisticirane phishing napade.

Rizici su postali očiti i u Bruxellesu: Europska komisija naložila je nekim svojim najvišim dužnosnicima da ugase jednu grupu na Signalu, a EU je bio žrtva niza kibernetičkih incidenata koji su, između ostalog, pogodili sustav upravljanja mobilnim uređajima.

"Jednostavno nisu za to napravljene"

Belgija je najnovija europska država koja je predstavila vlastitu sigurnu aplikaciju za razmjenu poruka namijenjenu javnim službenicima za razmjenu osjetljivih, ali neklasificiranih informacija.

Članovi savezne vlade, uključujući premijera Barta De Wevera, sada se potiču da koriste aplikaciju BEAM, koja ima sve funkcionalnosti poput WhatsAppa i Signala, ali djeluje pod kontrolom države.

Ne tvrdi se da su aplikacije poput WhatsAppa i Signala, koje koriste end-to-end enkripciju (zlatni standard sigurnosti), manje sigurne od alternativa.

No ono što potiče promjenu jest potreba za dodatnim funkcijama poput kontrole pristupa, ograničavanja komunikacije na određene korisnike i upravljanja metapodacima (gdje i kada su poruke poslane).

Korištenje aplikacija namijenjenih širokoj publici u velikim organizacijama „zaista je rizično“, rekao je Benjamin Schilz, direktor aplikacije Wire koju koristi njemačka vlada. "One jednostavno nisu za to napravljene."

Takve funkcije mogle bi pomoći u obrani od nedavne ruske špijunske kampanje putem WhatsAppa i Signala, rekao je De Waele: "Kod nas, budući da je to zatvoreno okruženje samo za državne zaposlenike, to se može izbjeći."

Za zagovornike transparentnosti, prelazak na aplikacije pod kontrolom vlade dolazi prekasno. Organizacije za demokraciju upozoravaju da enkriptirana komunikacija i opcije poput nestajućih poruka skrivaju važne odluke od javnosti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle se godine suočila s glasovanjem o nepovjerenju (koje nije prošlo), dijelom zbog poruka koje je razmjenjivala s direktorom Pfizera Albertom Bourlom prije velikog ugovora o cjepivima, a koje nije otkrila.

"Trumpov poticaj"

Oni koji rade s europskim vladama na razvoju internih rješenja primijetili su jasnu promjenu nakon povratka Donalda Trumpa na vlast početkom prošle godine.

"Najveća razlika u posljednjih 12 mjeseci je hitnost vlada", rekao je Matthew Hodgson, direktor tvrtke Element koja razvija tehnologiju za sigurne komunikacije.

Razlozi ubrzanja uključuju događaje poput "Signalgatea2, kada su dužnosnici Trumpove administracije razmjenjivali povjerljive vojne planove preko Signala, kao i američke sankcije protiv Međunarodnog kaznenog suda, koje su dovele do toga da je jednom tužitelju onemogućen pristup e-mailu.

Veliki prekid rada Amazon Web Servicesa dodatno je pokazao koliko Europa ovisi o američkoj tehnologiji, piše Politico. 

Za neke je odluka ipak više praktična nego ideološka. "Ovaj trend pokušava uskladiti razliku između toga kako bi službena komunikacija trebala izgledati i kako se zapravo odvija u praksi", rekla je Lindsay Gorman iz German Marshall Funda.

"Veći pomak zapravo je u rješavanju nesklada između toga kako bi vlade trebale komunicirati i kako ljudi stvarno komuniciraju."