Na današnji dan prije 260 godina, 19. kolovoza 1765. umro je barun Axel Fredrik Cronstedt, švedski kemičar zaslužan za otkriće nikla 1751. godine kao rudarski ekspert Odjela za rudnike.
Cronstedt je novi element opisao kao kupfernickel (vražji bakar). Bio je učenik Georga Brandta, otkrivača kobalta.
Cronstedt je rođen 23. prosinca 1722. godine na imanju Ströpsta u Sudermaniji. Njegov otac, Gabriel Olderman Cronstedt (1670. – 1757.), bio je vojni inženjer.
Između 1748., kada je završio studij, i 1758., Fredrik Cronstedt je obnašao razne dužnosti.
On je 1751. godine otkrio i mineral scheelit. Taj je mineral nazvao tungsten, što na švedskome znači "težak kamen". Carl Wilhelm Scheele je kasnije predložio kako se iz tog minerala može izlučiti novi metal. Danas je taj metal poznat kao volfram.
Godine 1753. Cronstedt je izabran za člana Švedske kraljevske akademije znanosti, a 1756. je godine izmislio naziv zeolit nakon grijanja minerala stilbita pomoću plamena čiji je smjer gorenja postizao puhanjem kroz cijevčicu.
John Griffin je 1827. godine u svome djelu A Practical Treatise on the Use of the Blowpipe opisao Cronstedta kao "utemeljitelja mineralogije".
Nikal ima simbol Ni (novolat. nichelium), kemijski element (atomski broj 28, relativna atomska masa 58,693) s pet stabilnih izotopa (maseni brojevi 58, 60, 61, 62, 64). Nikal je uz željezo sastojak većine meteorita, pa se pretpostavlja da je i jedan od glavnih sastojaka Zemljine jezgre.
To je srebrnkastobijel, žilav i teško taljiv metal s gustoćom 8,9 g/cm³ i talištem na 1455 °C. Poput srodnoga mu željeza može se lako polirati do visokoga sjaja, kovati, zavarivati, valjati i izvlačiti u žicu, odlične je električne i toplinske provodnosti.
Sirovi metal može se rafinirati elektrolizom ili se prevodi u niklov tetrakarbonil, Ni(CO)4, a zatim raspadom karbonila u vrlo čisti nikal (Mondov postupak).
