Sveti Augustin - Svojom je smrću spasio grad od opsade Vandala
Na današnji dan, 28. kolovoza 430. godine umro je znameniti kršćanski mislilac sv. Augustin. Nazivaju ga i Aurelijem Augustinom, prema njegovom latinskom imenu, a također je poznat i kao sv. Augustin od Hippona prema gradu Hipponu u kojem je preminuo.
Sv. Augustina rodila je sv. Monika, koja je također kršćanska svetica. Ona je bila izrazita vjernica kršćanka, premda joj je suprug bio nekršćanin. Naime, Augustinov otac Patricije bio poganin-bezbožnik.
Sveti Augustin rodio se 13. studenog 354. u gradu Tagasti na području današnjeg Alžira, nedaleko od granice s današnjim Tunisom. Sjeverna Afrika pripadala je nekoć Rimskom Carstvu i bila je važna za širenje kršćanstva. Zanimljivo je da je u doba Rimskog Carstva Sjeverna Afrika imala i izrazito veliko gospodarsko značenje (jedno su je vrijeme smatrali žitnicom carstva).
Sveti Augustin je i umro u Sjevernoj Africi također, i to u gradu Hipponu smještenom na obali Sredozemnog mora. Na području antičkog Hipona danas se nalazi veliki alžirski grad Annaba (jedan od četiri najveća grada u Alžiru).
Sv. Augustin umro je upravo u vrijeme kad su grad Hipon opsjedali Vandali, germanski osvajači koji su harali po velikom dijelu Rimskog Carstva. U doba te opsade sv. Augustin bio je teško bolestan, a ubrzo je od bolesti i preminuo.
Već je tada zabilježeno čudo koje se pripisuje zalaganju sv. Augustina, jer su nakon smrti sv. Augustina Vandali odustali od opsade Hippona.
Sv. Augustina Katolička crkva slavi 28. listopada svake godine tj. upravo na datum njegove smrti. Naime, u Katoličkoj se crkvi smatra da je datum smrti nekoga sveca ujedno i datum njegovog rođenja za Nebo.
Sveti Augustin bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Njegov način gledanja na grijeh, milost, slobodnu volju i spolnost teško se mogu zaobići. Najpoznatije djelo su mu Ispovijesti (Confessiones), duhovno-filozofska autobiografija prepričana u prvome licu. U njoj opisuje svoj grešan život i stranputice, preobraćenje preko sv. Ambrozija, ulazak u duhovnu sferu bitka, i naposljetku, svoje biskupstvo u Hipponu.
Jedan je od četiri velika latinska crkvena oca, uz sv. Ambrozija, sv. Jeronima i sv. Grgura Velikoga.
Osim toga bio je pisac, glazbeni teoretičar, teolog i jedan od najutjecajnijih kršćanskih učitelja. Koristio se novoplatonizmom za izražavanje kršćanskih ideja. Univerzalno je prihvaćen od srednjega vijeka sve do današnjeg dana.
