Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave najradosniji kršćanski praznik Božić – dan rođenja Isusa Krista.
Svi kršćani slave Božić kao opću slavu, jer je to prema njihovim vjerovanjima "dan rođenja najsvetijeg djeteta u povijesti čovječanstva, dan rođenja Spasitelja".
Badnjak simbolizira hrast, koji su pastiri donijeli u betlehemsku pećinu, gdje je, prema predanju rođen Isus, a varnice koje su poletjele u nebo, najavljuju njegovo rođenje.
Isus Krist je došao među ljude kako bi ukazao na njegovanje vrijednosti kao što su vjera i ljubav.
Prema Evanđelju, Isus Krist rođen je točno u ponoć kada se najsjajnija zvijezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kod Vitlejema. U pećini u Vitlejemu Marija je novorođenog Spasitelja umotala u slamu i poklonila mu se kao Bogu.
Na nebu su u tom trenutku anđeli zapjevali "Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja".
Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali janje, a nakon toga tri mudraca koja su mu na dar donijela smirnu, tamjan i zlato.
Na Božić kršćani tradicionalno idu na bogosluženja. Pravoslavni vjernici idu na jutrenje i Liturgiju, pričešćuju se, a potom dolaze u tople domove, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana obiteljski praznuju u svojim kućama s polaznikom – izabranim gostom (uobičajeno je da je to muško kršteno dijete). Naredni dani nakon Božića su praznici i također su imali svoje običaje.
Za Božić se ljudi, umjesto uobičajenog pozdrava, pozdravljaju s "Mir Božji, Hristos se rodi" i otpozdravljaju s "Vaistinu se rodi". Božić je, uz Vaskrs, jedan od dva najveća kršćanska praznika.
Pravoslavni vjernici su dan ranije zapalili badnjak i obilježili Badnju večer.
