Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Badnji dan, kojim započinju završne pripreme za proslavu Božića, blagdana Rođenja Isusa Krista, jednog od najvažnijih i najradosnijih kršćanskih praznika.
Badnji dan u pravoslavnoj tradiciji obilježen je bogoslužjima, večernjim bdenjima i nalaganjem badnjaka u hramovima, čime se simbolično najavljuje Kristovo rođenje, shvaćeno kao početak novog vremena i dolazak svjetlosti u svijet.
U pravoslavnim domovima toga se dana unosi badnjak, kojemu Crkva pridaje posebno značenje. Prema običaju, u jutarnjim satima najstariji muški član obitelji siječe hrastovo ili cerovo drvo koje se odsijeca s tri udarca, tako da padne prema istoku.
Badnjak simbolizira drvo koje su, prema predaji, pastiri donijeli Josipu i Mariji kako bi zagrijali pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnjak se pali uoči Božića i gori do samog blagdana, a njegovo dogorijevanje simbolizira napuštanje starih vjerovanja i prihvaćanje nove svjetlosti koja dolazi s vjerom u Novorođenog Krista.
Svi običaji vezani uz Badnji dan naglašavaju kršćansko zajedništvo, ljubav i slogu, a svjetlost badnjaka tumači se kao pobjeda nad neznanjem i praznovjerjem.
Uoči Božića, u mnogim pravoslavnim domovima pod se posipa slamom, čime se kuća simbolično pretvara u betlehemsku pećinu u kojoj je rođen Isus. U seoskim sredinama slama često ostaje u kući nekoliko dana, dok se u gradovima obično unosi manji svežanj koji se postavlja uz badnjak.
Postoji i običaj posipanja kuće žitom, kao i niz drugih rituala kojima se naglašava poruka Kristove blizine ljudima i njegove nauke o ljubavi i zajedništvu.
Na Badnji dan priprema se božićna pečenica, zaklana prethodnog dana na Tucindan. Badnja večer u pravoslavnim obiteljima ima poseban značaj i obilježava se okupljanjem ukućana oko posne trpeze, na kojoj se poslužuju posna jela, riba, suhe šljive, orasi i drugi tradicionalni obroci.
Božić je prvi mrsni dan nakon Božićnog posta, bez obzira na to na koji dan u tjednu pada, a toga dana vjernici koji su poštovali post pristupaju svetoj pričesti.
Badnji dan i Badnja večer, koji se obilježavaju 6. siječnja, slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji se ravnaju prema Julijanskom kalendaru, među kojima su Ruska pravoslavna crkva, Jeruzalemska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj te egipatski Kopti.
