Uslijed obilnih padalina koje su početkom 2026. godine pogodile Mostar i šire područje Bosne i Hercegovine, došlo je do urušavanja dijela zida u dvorištu Sevri hadži Hasanove džamije, jednog od najstarijih vjerskih objekata u gradu, piše Preporod.info.
Medžlis Mostar je pokrenuo hitan proces pribavljanja ponuda za izradu projektne dokumentacije, kako bi ovaj problem što hitnije mogao biti riješen, a lokalitet trajno zaštićen, no jedan od najvećih izazova je dobivanje građevinskih dozvola.
Džamija je izgrađena uz samu rijeku Neretvu. Lijevi zid u dvorištu je na bazičnoj osnovi obale, čiji sastavni dio čine i riječne pećine.
Ova džamija se smatra prvom potpuno porušenom džamijom u Mostaru. Porušena je tenkovskim i minobacačkim projektilima. Dio njih nesumnjivo je pogađao i potporni zid džamijskog dvorišta.
Prilikom obnove džamije, kako to ističe Jusuf-ef. Kafadar, imam u džematu Donja Mahala, vodilo se računa da se džamija obnovi u izvornom obliku, dok su na potpornim, zemljanim i građevinskim strukturama, od obale do nivoa dvorišta, urađene tek djelomične sanacije, što je u svakom slučaju bilo nedovoljno da se zaštiti cijeli lokalitet.
Oštećenja potpornog zida zabilježena su i krajem svibnja 2022. godine, nakon potresa s epicentrom u Stocu. Zbog svega navedenog, Islamska zajednica i džematlije Donje Mahale izrazili su zabrinutost, ali i spremnost da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu u saniranju štete.
O događaju je službeno obaviještena Civilna zaštita Grada Mostara, čiji su predstavnici izašli na mjesto događaja i kao mjeru opreza, postavili zaštitne trake i zabranu prilaska dijelu gdje je došlo do obrušavanja zida.
Pomoćnik predsjednika Medžlisa Mostar Harun Kurtović, ističe da je Medžlis Mostar, s tim u vezi, pokrenuo hitan proces pribavljanja ponuda za izradu projektne dokumentacije, kako bi ovaj problem što hitnije mogao biti riješen, a lokalitet trajno zaštićen.
"Sukladno njihovim nadležnostima, kontaktirali smo Agenciju Starog grada da nam se pridruži u tim nastojanjima i imamo obećanja da će i oni dati svoj doprinos", pojasnio je Kurtović.
Prema prvim preliminarnim nalazima inženjera, riječ je o izuzetno kompleksnom zahvatu, jer se pećina na kojoj je zid građen proteže gotovo do same džamije, što cijeli projekt čini tehnički i sigurnosno zahtjevnim.
Upravo zbog toga nužno je brzo reagirati, budući da se džamija svakodnevno koristi i da je džemat vrlo aktivan, a tijekom ramazana je posjeta vjernika još intenzivnija.
Jedan od najvećih problema, dodaje Kurtović, predstavlja dobivanje građevinskih dozvola.
"Dobivanje dozvola je problem s kojim se u kontinuitetu susrećemo i ovo je prilika da apeliramo na nadležne organe i institucije da za ovakve i slične intervencije moramo imati kraće rute za dobivanje dozvola. Naravno, podrazumijevamo poštivanje svih segmenata za pribavljanje istih", istaknuo je Kurtović.
Napomenuo je da je većina mostarskih džamija stara stoljećima i da su obnavljane u izvornom obliku, s autentičnim materijalima, te da su kao takve podložne zubu vremena.
"Konstantno imamo probleme ove i slične prirode, gdje su potrebne intervencije na džamijama, a onda te dozvole čekamo po godinu i više", naglasio je.
Točna procjena potrebnih financijskih sredstava još nije poznata. Iz Medžlisa Islamske zajednice Mostar uputili su javni apel nadležnim službama Grada Mostara da se uključe u ovaj proces, s obzirom na to da se džamija nalazi u samoj jezgri grada i predstavlja zajedničko kulturno-povijesno naslijeđe.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika je u svibnju 2004. godine donijela odluku da se graditeljska cjelina Sevri hadži Hasanove džamije u Mostaru proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nacionalni spomenik obuhvata džamiju s avlijom i pratećim sadržajima. Na ovaj spomenik primjenjuju se zakonom propisane mjere zaštite, u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Prema aktima Povjerenstva, bez obzira na vlasništvo, entitetske vlade dužne su osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i financijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika, kao i druge mjere potrebne za provedbu odluka Povjerenstva.
I kada bi sve bilo onako kako piše u zakonima, potpuna obnova i sanacija potpornog zida Sevri hadži Hasanove džamije, poštujući predviđene procedure, trajala bi najmanje godinu dana.
U Medžlisu Mostar za sada mogu samo nagađati o iznosu potrebnih sredstava, koji će u svakom slučaju biti izražen u stotinama tisuća maraka.
Gotovo identičan događaj u vezi s ovom džamijom zabilježen je i početkom 20. stoljeća. Prema pisanju lista Bošnjak iz 1905. godine, tada je okružni predstojnik Pinter primijetio "da je džamija sa svojim vakufom oharabila na krovu i prozorima", a najgore je bilo to što je "rijeka Neretva podrovala njene temelje te je prijetila velika opasnost da se sva ne sruši, ako joj se što prije u pomoć ne priteče".
