Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar priopćio je da se svi projekti koje ova institucija provodi realiziraju u skladu sa zakonskim propisima i ustaljenom praksom, naglašavajući da se time poštuju svi urbanistički i administrativni uvjeti.
Reakcija Medžlisa uslijedila je nakon izjava Kluba Hrvata u Gradskom vijeću Mostara, koje su se odnosile na izgradnju i obnovu vjerskih objekata. Iz Medžlisa su poručili kako žele pojasniti određene činjenice kako bi se javna rasprava vratila u okvir istine, zakona i međusobnog uvažavanja.
"Podsjećamo da su svi naši projekti, u proceduralnom smislu, izvođeni u skladu sa zakonskim odredbama i ustaljenom praksom usklađivanja s urbanističkim uvjetima, te da se nalaze u jednoj od faza koje gradska administracija nerijetko razvlači u nedogled", stoji u priopćenju.
Iz Medžlisa su naveli da se Klub Hrvata u Gradskom vijeću poziva na netočne informacije i dokumente koje im je, kako tvrde, dostavila gradska administracija.
"Za razliku od informacija o zgradi Kazališta, do kojih nisu mogli doći ni Gradsko vijeće, ni klub Bošnjaka, ni predsjednici Gradskog vijeća, Klub Hrvata je očito imao pristup određenim dokumentima. Razložno je pitati se kako su ih dobili, dok je to u nadležnim institucijama često nemoguće, što povećava sumnju da je riječ o političkim konstrukcijama i insinuacijama", navodi se.
U priopćenju se ističe i da MIZ Mostar ne može snositi odgovornost za "nestanak predmeta" u arhivama gradske administracije. Kao dokaz navode dokument Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove, koji potpisuje Nebojša Sarić, u kojem se navodi da se predmet pod brojem UPI-07/2-25-12059/16 od 25. srpnja 2018. "ne nalazi u Službi za građevinske propise", te da je voditeljica postupka, Iva Mijatović, napustila službu bez primopredaje spisa.
"Svako ozbiljno promišljanje o urbanističkim procedurama u Mostaru trebalo bi početi od institucionalne odgovornosti i urednog vođenja dokumentacije, a ne od proizvoljnih kvalifikacija o navodno nelegalnim gradnjama vjerskih objekata", naveli su iz Medžlisa.
Govoreći o zgradi poznatoj kao "staklena banka", Medžlis je pojasnio da njihovi zahtjevi prema institucijama vlasti nisu usmjereni ni protiv koga, već su izraz potrebe za pravednijim rasporedom javnih sadržaja i ravnomjernim razvojem Mostara.
"Zgrada ‘staklene banke’ već godinama stoji neiskorištena, a svaki prijedlog da se taj prostor stavi u funkciju javnog interesa, bilo kulturnog, administrativnog ili obrazovnog, treba sagledati racionalno, a ne kroz političku sumnju. Prema našim projekcijama, njezina bi namjena bila vezana uz međureligijski dijalog", navodi se.
Medžlis podsjeća i da su brojni objekti u Mostaru izgrađeni bez uredne dokumentacije, uključujući i one povezane s drugim zajednicama.
"Pozivanje na moralne lekcije i upućivanje na ‘staklene kuće’ ne doprinosi dijalogu ni zajedničkoj izgradnji Mostara. Grad se može graditi samo na međusobnom uvažavanju, institucionalnoj odgovornosti i jednakim pravima svih građana", zaključeno je u priopćenju.
