Prije 255 godina rođen je veliki filozof Hegel, tvorac najkompleksnijeg sustava filozofije
Na današnji dan prije 255 godina, 27. kolovoza 1770. u Stuttgartu je rođen Georg Wilhelm Friedrich Hegel, utjecajni njemački filozof i jedan od najvažnijih predstavnika idealizma.
Hegelova rodna kuća i danas se može vidjeti u Stuttgartu, oko 200 metara od gradske vijećnice.
Potekao je iz činovničke obitelji. Hegelov otac Georg Ludwig imao je značajan položaj kao tajnik u dvorskoj komori (njem. Rentkammersekretär) württemberškog vojvode Karla II. Eugena. Majka Maria Magdalena Louisa bila je kći vrlo uglednog odvjetnika.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel odmalena je učio latinski, a pohađao je gimnaziju u rodnom gradu. Nevjerojatno je mnogo čitao i bilježio duge citate u svojem dnevniku. Posebno su na njega utjecali pjesnik Friedrich Gottlieb Klopstock i prosvjetiteljski filozofi poput Christiana Garvea i Gottholda Ephraima Lessinga.
S 18 godina ušao je u protestantski seminar u Tübingenu gdje je dijelio sobu s romantičarskim pjesnikom Friedrichom Hölderlinom i Friedrichom Wilhelmom Josephom Schellingom, budućim filozofom.
Sva trojica nisu voljela skučen život u seminaru te su kao ideal uzeli grčku civilizaciju te s oduševljenjem pratili događaje vezane uz Francusku revoluciju. Hegel se tad upoznao s idejama velikog prosvjetitelja Jeana-Jacquesa Rousseaua.
Hegel je završio obrazovanje na sjemeništu, ali nije ga privlačilo svećenički zvanje. Postao je privatni učitelj u Bernu, a slobodno vrijeme posvetio je proučavanju antičkog svijeta i razvoju kršćanstva te čitanju filozofa poput Immanuela Kanta.
Godine 1801. preselio se u Jenu i radio kao privatni docent. Tad se počeo profilirati kao mislilac te izdao niz djela (najvažnija su Fenomenologija duha, Znanost logike i Enciklopedija filozofijskih znanosti) koja su imala golem utjecaj na nebrojene znanstvenike nakon njega. Izgradio je čitav svestrani sustav znanosti, što mu je priuštilo nadimak Novovjekovni Aristotel.
Njegov filozofski sustav obuhvaća povijest, politiku, religiju, umjetnost, logiku i metafiziku. Najvažniji koncepti uključuju spekulativnu logiku ili dijalektiku, apsolutni idealizam i važnost povijesti.
Manje je poznato da je Hegel jednom prilikom uživo vidio Napoleona Bonapartea. Vidjevši francuskog vladara kako ulazi u njemački grad Jenu 1906. godine, zapisao je da se Napoleonu "nemoguće ne diviti". Hegelov mlađi brat Georg Ludwig čak se priključio Napoleonovoj vojsci, ali je poginuo tijekom zlosretne invazije na Rusiju 1812. godine.
Prvo je objavljeno Hegelovo filozofsko djelo spis Razlika između Fichteova i Schellingova sustava filozofije (Differenz des Fichte’schen und Schelling’schen Systems der Philosophie, 1801). S tada već poznatim Schellingom uređivao je Kritisches Journal für Philosophie, u kojem je objavio filozofske rasprave Vjera i znanje (Glauben und Wissen), Odnos skepticizma prema filozofiji (Verhältnis des Skeptizismus zur Philosophie) i O znanstvenim načinima obradbe prirodnoga prava (Über die wissenschaftlichen Behandlungsarten des Naturrechts).
Potkraj jenskoga razdoblja raskinuo je sa Schellingom kritikom njegove filozofije u prvome velikom tiskanom djelu, Fenomenologiji duha (Phänomenologie des Geistes, 1807), jednom od najznamenitijih djela svjetske filozofije, u kojem je kritizirao izravno poimanje apsoluta u intelektualnom zoru kao "ispaljeno iz pištolja".
Godine 1816–18. Hegel je bio profesor filozofije na Sveučilištu u Heidelbergu, gdje je objavio prvu inačicu filozofskog sustava u obliku Nacrta enciklopedije filozofskih znanosti (Enzyklopädie der philosophischen Wissenschaften im Grundrisse, 1817).
Preuzevši 1818. u Berlinu Fichteovu katedru za filozofiju, posvetio se sustavnoj razradbi političke filozofije, objelodanjene 1821. u kompendiju Osnovne crte filozofije prava (Grundlinien der Philosophie des Rechts).
Na osnovi bilješki s njegovih predavanja njegovi učenici i izdavači poslije su priredili knjige Predavanja o povijesti filozofije (Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie, uredio K. L. Michelet, 1833), Predavanja o filozofiji svjetske povijesti (Vorlesungen über die Philosophie der Weltgeschichte, uredio G. Lasson, I–IV, 1917–20) i dr.
Pisao je i rasprave o događajima svojega doba, a posljednje mu je objavljeno djelo O engleskom reformskom zakonu (Über die englische Reform-Bill).
Hegel je umro u Berlinu 14. studenoga 1831. godine.
