Patite li od poremećaja kompulzivnog prejedanja?

Kompulzivno prejedanje nije isto što i povremeno prejedanje.

Puno ljudi pojede previše u kratkom vremenu, no osobe koje pate od ovog poremećaja imaju potrebu stalno jesti previše – najmanje jednom tjedno u periodu od 3 mjeseca.

Oni ne mogu kontrolirati koliko, pa čak i što jedu. Često jedu sami, dok im ne pozli, ili dok više ne osjete glad. Krivnja, sram i neugoda dolaze odmah nakon prejedanja i to je često razlog zašto će poduzeti sve što mogu kako bi prikrili od prijatelja i obitelji problem koji ih muči.

"Generalno poremećaji jedenja nisu, kao što to mediji znaju navoditi, bolesti modernog doba već su poznati od davnina, a neki su opisani još u antičkim spisima. Najčešće su u fokusu javnosti anoreksija i bulimija koje u svojim terminalnim fazama rezultiraju iznimno mršavim izgledom pa ćemo često čuti ljude kako za vrlo mršave osobe govore „vidi ovu anoreksičarku“ ili „bulimičarku“, ne znajući pri tom je li uopće riječ o bolesti ili je osoba jednostavno takve konstitucije. S druge strane, pogledom na pretilu osobu mogli bi izjaviti nešto poput „vidi ovu debelu/og“ uz izostanak neke proizvoljne dijagnoze. Kod takvih „debelih“, kao i kod „anoreksičnih“ dijagnoza, može biti i neka druga vrsta bolesti, koja ne zadovoljava kriterije poremećaja hranjenja. -  pojasnila je Lea Maričić, mag. psih., na stranici zdravljezasve.hr

Razlikuje se od bulimije

Iako imaju slične simptome, bulimija i kompulzivno prejedanje nisu iste stvari. Osobe koje pate od bulimije puno se češće prejedaju, i mogu osjetiti negativne emocije, poput srama, gubitka kontrole i krivnje. Ključna je razlika u tome što osobe koje pate od bulimije nakon jela žele to izbaciti iz sebe van. To se ne događa kod kompulzivnog prejedanja.

Tko je u rizičnoj skupini?

Kod bilo koga se može razviti ovaj poremećaj, neovisno o dobi, spolu, rasi ili tjelesnoj težini. Iako je češći kod žena, ali u jako malom postotku, muškarci nisu imuni. Otprilike 6 milijuna osoba u Americi pati od ovog poremećaja.

Kako utječe na tjelesnu težinu?

Većina će osoba kod kojih se razvije ovaj poremećaj imati i problema s kilogramima, pa je tako njih 2/3 pretilo, a jedna je studija otkrila kako je čak 30 posto osoba koje traže pomoć pri mršavljenju upravo u skupini onih koji imaju kompulzivni poremećaj prejedanja. Pretilost je, svi znamo, povezana s razvojem bolesti srca, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tip 2.

Radi se o mentalnom zdravlju

Mnogi će od ovih ljudi imati i emocionalne ili mentalne zdravstvene probleme, poput depresije, bipolarnog poremećaja, problema sa spavanjem i nisko samopouzdanje.

Što ga uzrokuje?

Stručnjaci nisu sigurni što je pravi uzrok, vjerojatno se radi o kombinaciji faktora kao što su geni, fiziologija i obiteljska povijest. Učestale dijete također mogu dovesti do ovog poremećaja, ali se još ne zna može li ga samo to potaknuti. Neke su osobe jako osjetljive na miris ili izgled hrane, a može biti i rezultat stresnog i traumatičnog događaja, poput smrti voljene osobe.

Oporavak je moguć

Ako mislite da je upravo ovo vaš problem, važno je znati da se može tretirati. Prvi je korak dijagnoza kod liječnika ili drugog stručnjaka koji će vam postaviti pitanja o vašim navikama i osjećajima.

Kako se liječi?

Razgovor sa psihijatrom ili psihologom je ključan kako bi se riješili emocionalni problemi. Kognitivno bihevioralna terapija radi upravo na tome da se negativni obrasci ponašanja promjene. Dobro je raditi i s nutricionistom kako biste naučili usvojiti zdrave prehrambene navike.

Prevencija

Ako ste u rizičnoj skupini, možete poduzeti određene korake kako biste prevenirali ovo stanje. Pripazite na osjećaje poput srama i krivnje kada ste u blizini hrane, a ako se oni javljaju, razgovarajte s liječnikom.
Simptomi kompulzivnog prejedanja

Neka ponašanja mogu otkriti da se radi o kompulzivnom prejedanju

Simptomi:

•     postoje epizode prejedanja;
•     prejedanje je vezano uz tri ili više niže navedenih fenomena:
•     osoba jede brže nego normalno;
•     osoba jede sve dok se ne javi osjećaj neugodne prepunjenosti;
•     osoba jede velike količine hrane iako zapravo nema osjećaja fizičke gladi;
•     osoba jede na osami zbog stida;
•     osoba ima osjećaj gađenja prema sebi, te depresije i krivnje zbog jela;
•     postoji patnja povezana s prejedanjem;
•     prejedanje se javlja dva dana u tjednu u periodu od šest mjeseci;
•     prejedanje nije povezano s redovitim „čišćenjima“ (povraćanje, laksativi i sl).