Ovo je 9 najgorih namirnica za anksioznost

Ljudi se sa simptomima anksioznosti nose uz pomoć raznih alata poput lijekova, tjelovježbe, meditacije i terapije.

No jeste li znali da različite vrste hrane također mogu utjecati na anksioznost? Ako se borite s anksioznim poremećajem, u nastavku je 9 najgorih namirnica za anksioznost koje biste trebali izbjegavati.

Što je anksioznost?

Anksioznost je emocija koju karakteriziraju osjećaji ekstremne zabrinutosti, straha i fizičkih promjena poput povišenog krvnog tlaka. Normalno je s vremena na vrijeme osjećati tjeskobu, ali stalni osjećaji nervoze ili strepnje mogu biti pokazatelji ozbiljnijeg problema.

Anksiozni poremećaj je kada osoba ima stalan osjećaj tjeskobe. Anksioznost može biti potaknuta različitim stvarima, poput stresa, opasnosti ili boli.

Različite vrste anksioznih poremećaja uključuju:

• Generalizirani anksiozni poremećaj: karakteriziraju ga dugotrajne i česte brige oko manjih događaja, predmeta ili situacija. Osobe s ovim poremećajem često nisu u stanju prepoznati uzrok svoje tjeskobe.
• Panični poremećaj: karakteriziraju ga kratki i iznenadni napadi panike. Napadaj panike može izazvati zbunjenost, mučninu i otežano disanje.
• Specifična fobija: Odnosi se na iracionalni strah od određenog predmeta ili situacije. Fobija nije nužno oblik anksioznosti jer osoba može priznati svoj strah a da i ne osjeti simptome anksioznosti.
• Selektivni mutizam: Ovo se smatra ekstremnim oblikom socijalne fobije koji je najčešći kod djece. Javlja se kada dijete zbog straha ne može govoriti na određenim mjestima ili u kontekstu.
• Anksioznost zbog odvajanja: Osoba osjeća simptome tjeskobe kada je odvojena od osobe ili mjesta na kojem se osjeća ugodno i sigurno.
• Socijalna anksioznost/socijalna fobija: Ovo se odnosi na strah od osude od strane drugih u javnom ili društvenom okruženju.

Simptomi anksioznosti

Simptomi anksioznosti mogu varirati u intenzitetu ovisno o vrsti anksioznog poremećaja koji pojedinac ima. Češći simptomi anksioznosti uključuju:

• Povećan broj otkucaja srca
• Ubrzano disanje
• Otežano disanje
• Poteškoće s koncentracijom
• Nemogućnost prestanka brige
• Intenzivni osjećaji užasa i straha
• Nemir
• Poteškoće sa spavanjem

Ovaj se poremećaj može pogoršati ako se ne zatraži stručna pomoć.

Ako vi ili netko koga poznajete ima anksiozni poremećaj, možda će vas zanimati ovaj popis hrane koju bi trebalo izbjegavati kod anksioznosti.

Šećer

Možda ste već čuli da je šećer loš za vaše zdravlje. Prepun je kalorija i nema nikakvu hranjivu vrijednost.

Nažalost, šećer se nalazi u gotovo svemu što jedemo. On može pogoršati simptome anksioznosti jer povećava razinu glukoze i smanjuje razinu proteina, što usporava rad vašeg mozga.

Umjetni zaslađivači

Unatoč onome što mnogi ljudi vjeruju, umjetni zaslađivači nisu ništa bolji od pravih, osobito kada je riječ o tjeskobi. Najčešće korišteni umjetni zaslađivač, aspartam, blokira proizvodnju neurotransmitera zvanog serotonin.

Serotonin utječe na naše raspoloženje, osjećaje i sposobnost spavanja. Također omogućuje komunikaciju između moždanih stanica.

Kada unosite umjetna sladila poput aspartama, utječete na razinu serotonina i povećavate šanse da se usredotočavate na misli i osjećaje koji mogu izazvati tjeskobu.

Alkohol

Alkohol je depresor središnjeg živčanog sustava koji nudi osjećaj opuštanja; međutim, prečesta konzumacija može utjecati na vašu tjeskobu.

Poput umjetnih zaslađivača, alkohol može promijeniti razine serotonina u mozgu i blokirati njegovu proizvodnju, što zapravo može pogoršati simptome. Anksioznost izazvana alkoholom može trajati i po cijeli dan.

Brza hrana

Brza hrana često sadrži puno natrija, kalorija, ugljikohidrata, šećera, transmasti i drugih sastojaka koji vam mogu pokvariti raspoloženje i učiniti da se osjećate tromo.

Šećer u brzoj hrani također može utjecati na razinu glukoze i čak izazvati navalu šećera. iako nam se na prvu čini da je brza hrana dobra i da ste se od nje najeli, nakon samo par trenutaka možete osjetiti pad energije te se mogu javiti osjećaji razdražljivosti i tjeskobe.

Natrij

Iako je određena količina natrija zdrava, trebali biste izbjegavati jesti hranu bogatu natrijem ako imate tjeskobu. Konzumiranje previše soli može povećati vaš krvni tlak i utjecati na vaš imunološki sustav.

Ne samo da ćete biti podložniji bolestima, već se možete samo osjećati napuhnuto i neugodno, što samo po sebi može izazvati tjeskobu.

Kofein

Mnogo je ljudi koji teško izdržavaju dan bez kofeina. Zbog kofeina se osjećate budno, ali on također može izazvati tjeskobu. Ubrzava vam otkucaje srca i čak vmože izazvati drhtavicu.

Za nekoga tko je anksiozan, kofein može utjecati na pojavu hiperventilacije bez pravog razloga.

Pročitajte još

Pet biljaka protiv anksioznosti i stresa

Pšenične mekinje

Iako pšenične mekinje mogu imati koristi jer sadrže vlakna i ukusnog su okusa, no nisu najbolje za anksioznost. One mogu uzrokovati tjeskobu zbog visoke koncentracije fitinske kiseline.

Ovo je prirodna tvar koja može oslabiti sposobnost tijela da apsorbira željezo, cink i kalcij. Cink može imati veliki utjecaj na anksioznost, a ljudi s nedostatkom cinka imaju veću vjerojatnost da pate od anksioznosti.

Sok od jabuke

Sokovi poput soka od jabuke puni su šećera, rafinirane fruktoze i vlakna koja je teško probaviti. To može uzrokovati skok šećera u krvi, što zatim povećava adrenalin.

Adrenalin vas budi i ubrzava otkucaje srca. Ove nuspojave mogu lako izazvati napadaj tjeskobe, piše Banyan. 

Kečap

Kečap je možda jedna od neočekivanih stavki na popisu najgore hrane za tjeskobu. Većina marki kečapa sadrži šećere, fruktozu i natrij, a svi su oni loši za tjeskobu.

Konzumiranje previše kečapa može uzrokovati skok u krvnom tlaku i razini šećera, što dovodi do fizičke nelagode i pada energije.