Nulta tolerancija na pesticide: Kava bi mogla poskupjeti 332%

Europska unija ranije je zabranila poljoprivrednicima unutar svojih granica korištenje određenih sintetičkih pesticida opasnih za zdravlje i okoliš. Međutim, nije zabranila uvoz proizvoda koji ih sadrže u dopuštenim količinama. Sve do sada. Bruxelles razmatra uvođenje "nulte tolerancije" za uvoznu hranu. Ova pravila izjednačila bi položaj domaćih i inozemnih proizvođača na tržištu, što do sada nije bio slučaj.

Zajednički istraživački centar (znanstvena služba Europske komisije) JRC izradio je analizu, čije je detalje objavio Politico, a koja pokazuje što bi se moglo dogoditi ako Bruxelles snizi maksimalne razine ostataka pesticida dopuštenih u hrani na najnižu razinu koju laboratoriji mogu otkriti.

Poskupljenje je izvjesno

Rezultat će ovisiti o tome kojom će se dinamikom poljoprivrednici moći prilagoditi novim pravilima, ali izgledno je da bi se uvoz u EU smanjio, dok bi domaća proizvodnja rasla. U oba slučaja višu cijenu osjetili bi potrošači.

Istraživači su identificirali 18 opasnih pesticida koji su zabranjeni u EU, ali se i dalje pojavljuju u uvozu ili su još uvijek dopušteni u zemljama izvoznicama. Zajedno bi mogli utjecati na 235 proizvoda iz 86 zemalja.

U najblažem scenariju, pokazuje analiza, proizvođači izvan EU-a brzo bi prešli na jeftinije alternative ili promijenili metode tretiranja usjeva. Uvoz u EU smanjio bi se za samo 0,4 posto, a poskupljenja hrane za europske potrošače bila bi neznatna, ispod jedan posto.

Prema realnijem scenariju, ako bi prilagodba poljoprivrednika koji izvoze u EU značila i veće troškove, očekuje se pad uvoza u EU od osam posto, što bi utjecalo i na cijene određenih proizvoda za potrošače. Cijena grožđa porasla bi za 6,5 posto, kave za šest posto, citrusa (naranče, limun) za 5,6 posto, a rajčice za 3,1 posto.

U najgorem scenariju, ako proizvođači iz trećih zemalja ne bi bili u mogućnosti ili ne bi željeli prilagoditi proizvodnju te bi potpuno odustali od izvoza u EU, uvoz hrane u EU prema analizi JRC-a pao bi za 41 posto.

Cijena veća i 332%

U takvim okolnostima cijena kave mogla bi porasti za nevjerojatnih 332 posto, citrusa (uključujući sok od naranče) između 82 i 85 posto, a stočne hrane za više od 100 posto, što bi posljedično utjecalo i na rast cijena mesa u EU.

Budući da se Europska unija gotovo u cijelosti oslanja na uvoz kave, a velikim dijelom i na uvoz agruma i koncentrata naranče iz zemalja poput Brazila, Vijetnama i Kolumbije, ne iznenađuje što bi se najveći rast cijena osjetio upravo na tim proizvodima, prije svega kavi i soku od naranče.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da su usjevi u tropskim područjima izloženi štetnicima i biljnim bolestima kojih nema na usjevima u EU-u, zbog čega proizvođači koriste kemikalije koje je Europska unija već zabranila unutar svojih granica.

Kako bi promijenili dosadašnju praksu, poljoprivrednicima iz trećih zemalja bit će potrebna značajna sredstva za ulaganja. Na zabrane koje EU razmatra već je reagiralo gotovo 20 zemalja izvoznica, uključujući Sjedinjene Američke Države, Brazil i druge velike poljoprivredne proizvođače, koji mjesecima upozoravaju Bruxelles da bi nova pravila mogla ozbiljno ugroziti međunarodnu trgovinu i nanijeti štetu njihovim poljoprivrednicima.

Da je ova tema svojevrsni vrući krumpir u rukama Bruxellesa, budući da u svakom mogućem scenariju najveću cijenu plaćaju krajnji potrošači, pokazala je i izjava glasnogovornice Europske komisije Eve Hrnčírove, koja je kazala da je studija samo jedan korak u dugom procesu, piše Forbes.