Brza hrana povećava rizik od bolesti srca, raka i rane smrti

Nezdrava zapadnjačka prehrana može povećati vjerojatnost umiranja od sepse, pokazalo je istraživanje američkog Sveučilišta u Portlandu. Iako nije otkriveno koji su specifični dijelovi te prehrane krivci, sumnja se na visok udio zasićenih masti.

Čini se da zapadnjačka prehrana, uglavnom bogata zasićenim mastima i šećerom, remeti imunološki sustav i tako nas čini podložnijima sepsi, a time i prijevremenoj smrti, prenosi britanski Daily Mail.

Naime, znanstvenici su jednu skupinu miševa hranili tipičnom zapadnjačkom prehranom koju karakterizira niski sadržaj vlakana, a visoki udio masti i šećera.

Druga skupina bila je na standardnoj prehrani bogatoj vlaknima. Pokazalo se da miševi na zapadnjačkoj prehrani češće imaju kronične upale, sepsu i veće stope smrtnosti od miševa koji su bili uobičajenoj, raznolikoj prehrani. Radi se o novoj studiji koja je provedena samo na miševima te je potrebno još istraživanja da bi se potvrdila poveznica između nezdrave zapadnjačke prehrane i sepse, no štetnost takve prehrane za zdravlje potvrđuje i studija francuskih znanstvenika sa Sveučilišta u Parizu.

Otkrili su da slanina, čips, bijeli kruh, gotova jela, kobasice, slatke pahuljice i gazirana pića povećavaju rizik od prerane smrti. Naime, pokazalo se da ljudi koji jedu takvu prerađenu hranu imaju veći rizik od pretilosti, raka i visokog krvnog tlaka, a to sve skraćuje život. S time se slaže i nutricionist dr. sc. Dario Lasić, dipl. ing., voditelj Laboratorija za kemijske analize hrane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", piše 24sata.hr.

''Kronično uzimanje 'brze hrane' u sklopu nezdrave, takozvane zapadnjačke prehrane u kojoj dominiraju zasićene masti, povisuje rizik od visokog tlaka, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva. Preporuka je da su zasićene masti zastupljene u prehrani do 30 posto, a u takvoj brzoj hrani mogu biti zastupljene i do 100 posto'', objašnjava dr. sc. Lasić.

Samo 10 posto veća količina brze hrane u prehrani povećava rizik od prijevremene smrti za 14 posto, otkrio je tim francuskih istraživača. To pridonosi sve većem broju dokaza koji upućuju na to da trebamo popraviti cjelokupnu prehranu ili se suočiti s kroničnim, smrtonosnim bolestima.

''Visoka sol, rafinirani šećeri, premalo vlakana te dominantne zasićene masne kiseline definitivno su nešto što nije dobro i što sigurno izaziva kronične nezarazne bolesti'', ističe nutricionist Lasić.

Brza hrana je toliko popularna u Velikoj Britaniji, da stručnjaci procjenjuju da čini polovicu prosječne britanske prehrane. Tim dr. Laure Schnabel ispitao je prehranu gotovo 45.000 ljudi srednjih godina - i otkrio da su bolesti srca, rak i druge kronične bolesti povezane s unosom većih količina nezdrave hrane.

''Jako obrađena hrana sadrži mnoštvo sastojaka. Obično se podgrije i spremna je za jelo, pristupačna je i vrlo ukusna. Takva hrana uključuje pakirane grickalice, slatka pića, kruh, slastice, gotova jela i prerađeno meso. Takva hrana je općenito bogata kalorijama, rafiniranim ugljikohidratima, zasićenim masnoćama i solju, a sadrži malo prehrambenih vlakana. Te su značajke povezane s bolestima koje su vodeći uzroci smrtnosti'', objasnila je dr. Schnabel.

Kardiovaskularne bolesti, respiratorne bolesti, rak i dijabetes uzrokuju više od 80 posto svih prijevremenih smrti uzrokovanih nezaraznim bolestima u svijetu. Uzrok smrtonosnih bolesti mogli bi biti i zagađivači pronađeni u nekim obrađenim proizvodima koji se podgrijavaju, od kojih su neki i kancerogeni. Mnogi sadrže legalne, ali kontroverzne aditive, kao što je natrijev nitrit. Prethodne studije pokazale su da uzrokuju visoki krvni tlak, pa čak i rak.

''Natrijev nitrit proizvodi nitrozamine, spojeve koje se formiraju i nakupljaju u debelom crijevu, pa prema mnogim studijama, kod onih koji ga vrlo učestalo i dugoročno unose mogu izazvati čak i rak debelog crijeva. Slavonija prema statistikama ima veći postotak ljudi s rakom debelog crijeva nego ostatak Hrvatske. Krivac su vjerojatno prerađeni mesni proizvodi poput kobasica u kojima dominiraju zasićene masti životinjskog, a ne biljnog porijekla, a sadrže i puno tih nitritnih soli. One su nažalost nužne jer je zasad to najbolji aditiv koji sprečava trovanje bakterijama Clostridium botulinum. Naime, kad ljudi ne bi natrijev nitrit stavljali u kobasice, bilo bi puno više toksičnih trovanja i smrti, jer se radi o bakterijama koje ubijaju u malim dozama. Problem je što se ponekad preobilno koristi, pa kroničnim uživanjem u prerađenim proizvodima može dovesti do raka debelog crijeva. Zato ne treba pretjerivati s prerađenom hranom. Umjerenost i raznolikost je zlatni postulat pravilne prehrane'', objašnjava dr. sc. Lasić.

Dodaje da i slanina može sadržavati nitritne soli i natrijev klorid, odnosno kuhinjsku sol, koje također mogu ubrzati bolesti srca i kardiovaskularnog sustava ako se unosi prečesto i prekomjerno. Može se jesti povremeno, ali moja je preporuka da to nije baš svaki dan, dakle ne često i prekomjerno - kaže nutricionist.

''Prerađena hrana vrlo često sadrži pojačivače okusa, izvor je dodatnog natrija, a često je osim zasićenih masti puna i šećera. Razni su umaci i dresinzi, primjerice, krcati skrivenim šećerom. Problem je što ljudi ne čitaju deklaracije. Zato podržavam inicijative kakvu su pokrenuli Englezi, a radi se o 'semaforu' po kojem će proizvođači koji koriste puno aditiva, šećera i zasićenih masti morati staviti crveni, ili žuti, a ne zeleni znak. Zeleni će dobiti samo primjerice oni proizvodi koji imaju niske soli i šećer te niske zasićene masti. Ljudima će to olakšati odabir jer ne vole čitati deklaracije na koje mi u laboratorijima jako pazimo, no nažalost potrošači ih premalo prate. To sve već piše u nutritivnim tablicama, ali ljudi to ne čitaju dovoljno. Kada bi više čitali podatke s deklaracija i imali saznanja kako ih interpretirati, možda bi manje jeli, uvjetno rečeno, nezdravu hranu'', objašnjava Lasić.

S druge strane, nezasićene masti su dobrodošle u prehrani.

''Premalo jedemo omega-3 masti pa su definitivno poželjne. Ljudima koji jedu premalo ribe i ekstra djevičanskih ulja preporuke su da uzimaju suplemente omega-3 jer oni čak dobrim dijelom mogu smanjiti nuspojave loših prehrambenih navika. Treba jesti više voća, povrća, žitarica i mahunarki te industrijski proizvedenu hranu staviti u okvire raznolike prehrane. Važno je da hrana nije preslana, da se obroci previše ne zasoljavaju'', kaže dr. sc. Lasić.

Dodaje da su Amerikanci i Britanci odavno smanjili sol, dok mi još malo 'kaskamo'.

''Tijekom putovanja u SAD shvatio sam koliko je burger jednog američkog lanca brze hrane, uvjetno rečeno 'bljutaviji' nego u hrvatskim poslovnicama'', ispričao je nutricionist.

No, dodaje, postoji akcijski plan Ministarstva zdravstva o smanjenju soli u prehrani. Dobili smo novi Pravilnik o pekarskim proizvodima kojim je propisano da se smanji sadržaj soli u kruhu i pecivu.

''Nisam baš siguran koliko su se neki (uglavnom manji) proizvođači prilagodili tom pravilniku. To je akcijski plan kojim bi se smanjila potrošnja soli, pa time i troškova lijekova i liječenja ljudi koji previše unose slano, pa zbog kroničnog uživanja pate od visokog tlaka i drugih bolesti'', zaključuje dr. sc. Lasić.