420.000 ljudi godišnje ubije hrana

Hrana zaražena bakterijama, virusima, parazitima i otrovnim kemikalijama sve veća je opasnost za zdravlje ljudi i sve teži teret za gospodarstvo, poručeno je s ovotjedne globalne konferencije o sigurnosti hrane.

Dvodnevna konferencija okupila je visoke dužnosnike i stručnjake s područja zdravstva iz 125 zemalja svijeta sa ciljem suzbijanja opasnosti koje sa sobom nosi konzumacija nesigurne hrane, piše Hina.

Pročitajte još

Znate li kako čuvati hranu?

Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN), takva hrana godišnje odnosi više od 400 tisuća ljudskih života.

Dovoljno hrane za sve

“Danas se u svijetu proizvodi dovoljno hrane za sve”, naglasio je Jose Graziano Da Silva, glavni direktor UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), na otvaranju konferencije u ponedjeljak u Adis Abebi, glavnom gradu Etiopije.

No, veliki dio te hrane nije siguran, dodao je.

“Procjenjujemo da se svake godine gotovo jedna od 10 osoba razboli zbog konzumacije zaražene hrane", istaknuo je Kazuaki Miyagishima, voditelj odjela za sigurnost hrane pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Od 600 milijuna osoba koje se razbole zbog nesigurne hrane, njih oko 420.000 umire, pokazuju UN-ove procjene.

Najviše su pogođena djeci mlađa od pet godina, na koje otpada 40 posto ukupnog broja oboljelih.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zaražena hrana smatra se krivcem za više od 200 bolesti, u rasponu od dijareje do karcinoma, i njezin je ekonomski utjecaj golem ali se često zanemaruje.

Apel

FAO procjenjuje da takve bolesti uzrokuju zemljama niskog i srednjeg dohotka troškove od nekih 95 milijardi dolara (83,5 milijardi eura) godišnje.

Na konferenciji koja je okupila ministre i zamjenike ministara iz 20-ak zemalja očekuje se da će biti objavljen apel za boljom koordinacijom i podrškom.

Africi je to u najvećem interesu, kazao je Miyagishima, dodajući kako je taj kontinent, nakon kojeg slijedi Jugoistočna Azija, najviše pogođen zaraženom hranom.

Čelnik WHO-a ujedno ističe da rješavanju tog problema valja pristupiti iz više smjerova.

Sugerira tako strože zakone, bolju obuku i opremu, jačanje zdravstvenih sustava radi detektiranja potencijalnih rizika i razmjenu informacija među zemljama.

Upravo je Europi savjetovao bržu razmjenu informacija među zdravstvenim vlastima, prisjetivši se 2017. i jaja zagađenih pesticidom fipronilom u Nizozemskoj i isporučenih u brojne europske zemlje.