Blagodati zaboravljene zerdelije: Razlozi zašto bi je trebali uvrstiti u prehranu

Pamtimo ju još iz djetinjstva ugnječenu na putu, prerodilu savijenih grana tijekom ljetnih žega, divlju šljivu nepravedno zapostavljenu i podcijenjenu - zerdeliju.

Stara je ova voćna vrsta oko tisuću godina. Raste pored puta, na okućnici u svim uvjetima, rađa obilno i svake godine bez obzira je li bilo suše ili ne, piše Agroklub. 

Poznata rakija 'brlja' 

To je vrlo rana vrsta pa se plod bere od polovice lipnja, a ove godine je prispjela i nešto ranije. Može se naći u divljini, ali postoje i domaće sorte. 

Za ovu samoniklu vrstu šljive udomaćili su se razni nazivi, ovisno od podneblja, pa je u pojedinim krajevima nazivaju: crvenolisna šljiva, mirobalena, trešnja šljiva, dženerika, džanarika, zerdelija, amula, okruglica, ranka, ringlo, ringlov, ranal, okruglica, trnošljiva i dr., a botaničari su je svrstali pod latinski naziv Prunus cerasifera.

Pročitajte još

Rakija iz Hercegovine potvrdila zlato na međunarodnom Novosadskom sajmu

Plodovi se jedu svježi, mogu biti crveni, žuti i narančasti od kojih se pravi rakija u narodu prozvana kao "brlja" i to je jedan od razloga zašto je zapostavljena te pekmez.

Smatra se nižerazrednim voćem jer ne zahtijeva posebne uvjete niti klimatske, niti zemljišne, otporna je, ne obolijeva niti je napadaju štetnici pa ne zahtijeva nikakvo tretiranje. Raste kao samonikla na mnogim terenima.

Ringlov je jedna od najstarijih vrsta šljive koja vodi porijeklo s Balkana, a sad se uglavnom koristi, zbog svoje otpornosti, kao podloga za cijepljenje raznih sorti šljiva i marelice pa barem zbog toga ne bi trebala biti podcijenjena.

Od lipnja do rujna 

Uspijeva na širem području Zemljine kugle od Balkana do Male Azije.

Prirodno raste na rubovima šuma, otvorenim šumskim područjima i na degradiranim staništima. Iako je jestiva vrsta, zbog lijepog izgleda često je služila kao ukrasno drvo. Može narasti od osam do 10 metara visine.

Pročitajte još

Cijene voća dostigle su cijenu mesa: Je li zdrava hrana privilegija bogatih?

Prirodne populacije karakterizira velika varijabilnost u pogledu otpornosti, temperature, vremena zrenja i osjetljivosti na bolesti što ovu vrstu čini lako prilagodljivom. Različitog habitusima izdržljiva biljka, skromnih zahtjeva preferira dobro osunčana staništa.

Razmnožava se iz sjemena i svaka je jedinka po sebi, zato se iz prirode mogu selekcionirati geneotipovi za stvaranje budućih sorti koje će se koristiti kao voćke u prehrani ljudi za spravljanje različitih prerađevina.

U prirodi se mogu razlikovati po boji, krupnoći, okusu i vremenu zrenja zato se ovom biljnom vrstom mogu stvoriti sorte koje će sazrijevati od polovice lipnja do sredine rujna, što predstavlja četiri mjeseca berbe i prerade.

Gusti sok 

Rijetko se u prehrambenoj industriji koristi sama, osim kao dodatak kad se stavlja u guste sokove, ali se nigdje na deklaraciji ne spominje kao sastojak.

Vjerojatno mnogi ne znaju, pa je iz tog razloga slabije i konzumiraju, da je vrlo bogatih nutritivnih osobina. Sadrži dosta vitamina, najviše A, B i C, minerale (fosfor i magnezij), eterična ulja, pektin, organske kiseline i celulozu.

Sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina jabučne, limunske, oksalne, taninske, obiluje voćnim šećerima. Prema nekim istraživanjima sadrži selen, a postoje i neke sorte koje su ljekovitije od mnogih kultiviranih vrsta šljive.

Od ringlova se, kao i od obične šljive, pravi baš sve npr. džem, sok kad ostalo voće ne rodi i kako smo već naveli, rakija koja nije previše cijenjena.

U narodnoj medicini se koristi kao sredstvo protiv zatvora, u slučaju bolesti jetre, srca, bubrega, povišenog krvnog tlaka, pa bi je zbog toga mogli više konzumirati kad je već u prirodi ima u izobilju.

I za kraj evo jednog recepta za sok od zerdelije: 

• izgnječiti 5 kg zrelih plodova,,
• dodati 2 litre vode i kuhati na umjerenoj temperaturi,,
• kad masa postane ujednačena, homogena dodati 50 g limuntusa.

Nakon toga potrebno je dobro promiješati, poklopiti i ostaviti da odstoji preko noći.

Sutradan procijediti kroz gazu. Dobiveni sok zagrijati do vrenja i uliti u vrele staklene boce te zatvoriti i obložiti celofanom ili umotati u deku kako bi se sok hladio postepeno do sobne temperature.