Visoke temperature i voćke: Što se događa s plodom šljive, jabuke i kruške?

Rasprostranjenost i uzgoj pojedinih vrsta i sorti voćaka određeni su velikim dijelom stupnjem prikladnosti klimatskih prilika u pojedinim regijama i podregijama, odnosno, njihovim specifičnim reagiranjem prema klimi, piše prof.dr.sc. Ivo Miljković u knjizi Opće voćarstvo.

Palež na lišću 

Ističe da od klimatskih elemenata, najveće značenje imaju temperature - apsolutne minimalne, apsolutno maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije pa čak i tijekom pojedinih fenofaza, kao npr. u vrijeme cvatnje i oplodnje, u vrijme intenzivnog rasta ploda i mladica, za vrijeme dozrijevanja plodova itd.

Kada je riječ o ljetnim, visokim temperaturama, one kod nekih voćnih vrsta mogu počiniti štete jer izazivaju palež na lišću i plodovima, piše Agroklub. 

Pročitajte još

Šljive nema ni za rakiju

Kao vrlo osjetljive u tom kontekstu ističu se kruška, šljiva, orah i ogrozd. Palež lišća povećan je u uvjetima niske relativne vlažnosti zraka i uz deficit vlage u tlu.

Kod temperature više od 34°C često se pojavljuje palež lišća krušaka, a vrlo osjetljive sorte su Viljamovka, Conference, Boskova tikvica, Klapov ljubimac, Dielova.

Uz temperaturu od 36°C i nisku relativnu vlažnost zraka često se pojavljuje palež na lišću jabuka i šljiva.

Javlja se i na plodovima kada su jače izloženi sunčevoj svjetlosti - zagrijavanju, a osobito poslije prskanja po toplom vremenu. Na lišću oraha do paleži dolazi ako prijeđu 38°C.

Plodovi ovise o temperaturama 

Temperature tijekom vegetacije imaju jak utjecaj na intentzitet fotosinteze, rast mladica i plodova, a posebice dozrijevanje.

Stoga pri ocjeni prikladnosti stanišnih uvjeta za uzgoj voćaka posebice je važno poznavati klimatske prilike u vrijeme cvatnje, odnosno prognozirati i procijeniti rokove kako bi se moglo, na temelju analize klimatskih prilika, sagledati hoće li u doba cvatnje klimatske prilike biti povoljne za oplodnju ili će ona, a time i rodnost zbog nepovoljnih klimatskih prilika, izostati.

Pročitajte još

Sve što morate znati o sadnji jabuke

Miljković kaže da je prognoziranje moguće ako se poznaje suma srednjih dnevnih temperatura do početka cvatnje voćaka.

Kakvoća plodova kod jedne od najraširenijih sorta šlijve - bistrice, uvelike ovisi o temperaurama u doba njihova rasta i dozrijevanja, odnosno tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.

Ako je, navodi Miljković, srednja mjesečna temperatura u navedena tri mjeseca viša od 20°C, tada dolazi do prisilnog dozrijevanja plodova pa oni ostaju sitniji, bez sivo-pepeljaste voštane prevlake koja se još naziva pepeljak ili mašak. Također, sadrže manje šećera, a više kiseline.

Skladišna sposobnost 

Najbolja kakvoća šljive bistrice postiže se na područjima gdje srednje temperare u ljetnim mjesecima iznose od 18 do 20°C.

Vrlo dobra je sigurna i u uvjetima od 17 do 18°C, a nešto lošija, ali još uvijek zadovoljvajuća u onima od 16 do 17°C dok je vrlo loša ako su niže od 16°C.

Podsjeća i da na kakvoću utječu i drugi čimbenici kao što su svojstva tla, agrotehnika i pomotehnika.

Kada je riječ o zimskim sortama jabuka, njihova kvaliteta najviše ovisi o temperaturi u doba dozrijevanja, odnosno u rujnu.

Ako ona u prosjeku iznosi više od 21°C, tada dolazi do prisilnog dozrijevanja pa meso ostaje spužvasto i bez harmoničnog odnosa između kiseline i šećera, a posljedica toga je lošija skladišna sposobnost plodova.

To je pogotovo jako izraženo u područjima s niskom relativnom vlažnosti zraka, kao npr. u Istočnoj Slavoniji, Srijemu i Dalmaciji.

Kasne zimske sorte krušaka zahtijevaju tople i vlažne jeseni jer kasnije dozrijevaju.

Takvi su uvjeti kod nas, barem nekada bili, u istočnoj Slavoniji, Istri i dolini rijeke Neretve, a naročito u Srijemu i Baranji, ali samo u odnosu na toplinu pa Miljković savjetuje navodnjavanje.