'Najkontroverznija' pitanja o hrani na jednom mjestu

Vjerujemo da rijetko kad preskočite tekst s naslovom je li crveno vino zdravo ili uništavaju li nam jaja zdravlje. Napokon smo sva najkontroverznija pitanja o hrani stavili na jedno mjesto – otkrijte koliko ima istine u onome što ste dosad znali o vašim omiljenim namirnicama.

1. Je li crno vino dobro za srce?

Da bismo pomogli pacijentima u prevenciji srčanih bolesti nećemo im napisati preporuku da svakodnevno piju crno vino, tvrde liječnici. Crno vino sadrži resveratrol – antioksidans koji čuva tijelo od oštećenja, ali konzumacija vina – osobito prekomjerna – može uzrokovati brojne probleme sa zdravljem.

Na vrhu liste su rizik od raka, srčanih bolesti, bolesti jetre i demencija. Postoje puno učinkovitiji način za očuvanje srca, poput redovite tjelovježbe, zdrave prehrane, nepušenja...

2. Jesu li jaja zdrava?

Prije samo nekoliko godina kardiolozi su jaja uvrstili na listu loših namirnica zahvaljujući kolesterolu koji sadrže. Međutim, znanstvenici su ustanovili da kolesterol u namirnicama nema pretjerani utjecaj na razinu kolesterola u našoj krvi. Nedavna istraživanja ponovo su jaja stavila pod znak pitanja kad se radi o zdravlju srca, ali stručnjaci za prehranu tvrde da nema potrebe izbacivati jaja iz prehrane dokle god ne pretjerujete s konzumacijom, piše Ordinacija.hr

Ne trebamo strahovati od konzumacije jaja jer se smatraju najčišćim oblikom proteina. Sadrže sve aminokiseline koje naše tijelo ne može samo proizvesti, nego ih dobiva putem hrane koju unosimo. Žumanjak i bjelanjak sadrže brojne vitamine, minerale te zdravu količinu proteina i masti. Žumanjak je prava riznica vitamina D, a najviše proteina sadržano je u bjelanjku. Stručnjaci savjetuju da zdrava prehrana podrazumijeva konzumaciju jednog jaja dnevno.

3. Treba li konzumirati bezglutensku hranu?

Bezglutenska hrana vrlo je popularna, međutim, ukoliko vam nije dijagnosticirana celijakija ili alergija na gluten vaš organizam neće profitirati od ove vrste prehrane. Gluten je protein koji sadrže neki ugljikohidrati i kod određenih osoba izaziva slabiju ili jaču reakciju organizma. Svi ostali slobodno mogu konzumirati ovu vrstu hrane.

Izbacite li ugljkohidrate iz prehrane vjerojatno ćete lakše izgubiti na težini, ali ukoliko vam je to cilj nemojte se zamarati s glutenom nego pređite na zdravije oblike ugljikohidrata, poput žitarica od punog zrna.

4. Je li vegetarijanska i veganska prehrana zdravija od one koja uključuje meso?

Ukoliko se vaša prehrana temelji isključivo na namirnicama biljnog podrijetla ili jedete samo meso, na kraće staze mogli biste osjetiti poboljšanje općeg stanja u oba slučaja. Na primjer, ketogena dijeta koja je bogata masnoćama, a siromašna ugljikohidratima mogla bi poboljšati zdravstvene markere i osjetljivost na inzulin. S druge strane, hrana bogata namirnicama biljnog podrijetla povećava unos vlakana u organizam što ima blagotvoran učinak na zdravlje.

Kad govorimo o dugoročnim pozitivnim učincima – na vaš organizam, ali i na planet – vegetarijanska prehrana ipak pobjeđuje. Naravno, važno je voditi računa da u organizam unesete sve potrebne nutrijente. Prehrana bogata mesom i suhomesnatim proizvodima povezana je s većim rizikom od raka.

5. Je li istina da je kokosovo ulje „čisti otrov“?

Prošle godine mnoge je zbunila izjava znanstvenice s Harvarda koja je upozorila da je kokosovo ulje vrlo otrovna namirnica. Premda je ova tvrdnja malo pretjerana, s kokosovim uljem valja biti oprezan.

Kokosovo ulje daje hrani posebno finu aromu, otpornije je na visoke temperature od maslinova ulja, sadrži srednjelančane trigliceride koji su puno lakše probavljivi od nekih drugih masti... S druge strane ovo ulje sadrži visoke razine zasićenih masnoća zbog čega bi ga osobe s visokim kolesterolom trebale izbjegavati ili samo povremeno konzumirati.

6. Trebamo li koristiti umjetne zaslađivače?

Ne trebamo. Točnije, trebamo biti vrlo oprezni kad je u pitanju šećer i smanjiti njegovu konzumaciju na minimum.

Najbolja odluka je izbjegavati slatke namirnice u bilo kojem obliku, ali treba imati na umu da umjetni zaslađivači mogu biti 700 puta slađi od šećera što će u vašem organizmu stvarati još veću potrebu za slatkim. Takav scenarij treba izbjeći ukoliko želimo ostati zdravi i u formi.

7. Je li avokado uistinu zdrava namirnica?

Ljudi često izbjegavaju avokado jer sadrži puno kalorija – na 29 grama čak 322 kalorije! Unatoč tome ne biste ga trebali izbaciti iz prehrane jer istraživanja su pokazala da konzumacija ovog ploda pomaže u održavanju niske razine kolesterola kod ljudi s prekomjernom težinom.

Avokado je dobar izvor nezasićenih masnoća, vlakana i biljnih sterola koji pomažu u održavanju niske razine kolesterola u krvi. Ukoliko svakodnevno konzumirate avokado, izbjegavajte namirnice koje sadrže veću količinu zasićenih masti, poput kremastih sireva, maslaca ili crveno meso prošarano masnoćom.

8. Koliko soli dnevno trebamo unositi?

Stručnjaci savjetuju da dnevno unos soli ne bi smio biti veći od 2,300 miligrama.

Važno je unositi u organizam potrebnu količinu soli jer ona održava ravnotežu elektrolita u vašoj krvi. Previše soli može uzrokovati nadutost i povećanje tjelesne težine. Dugoročno, može izazvati ozbiljnije nuspojave poput povećanog rizika od visokog krvnog tlaka, moždanog udara, zatajenja srca, bubrežnih kamenaca, osteoporoze i bolesti bubrega.