U moru savjeta o mršavljenju koji dolaze i prolaze, rijetki uspiju opstati. Upravo zato nova studija skreće pozornost na nešto što djeluje gotovo banalno, ali ima ozbiljan učinak, nije presudno samo što jedete, već i kada to radite.
Istraživači iz Barcelone pratili su više od 7.000 ljudi u dobi između 40 i 65 godina i došli do zaključka koji mijenja perspektivu. Oni koji večeraju ranije, doručkuju ranije i ne jedu između ta dva obroka imaju niži indeks tjelesne mase, i to čak i nakon pet godina. Drugim riječima, tijelo očito pamti ritam.
Ključna stvar koju su izdvojili nije restrikcija hrane, već razmak između obroka. Što je noćni post dulji, odnosno razdoblje bez hrane između večere i doručka, to su rezultati bolji.
"Naši rezultati, u skladu s drugim istraživanjima, ukazuju na to da produženi noćni post može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, posebno ako je praćen ranom večerom i ranim doručkom", objašnjava epidemiologinja Luciana Pons-Muco.
Ono što stoji iza toga nije trend, već biologija. Naše tijelo funkcionira prema cirkadijalnom ritmu, unutarnjem satu koji regulira kada smo budni, kada se odmaramo i kako trošimo energiju.
"Smatramo da je razlog u tome što je raniji unos hrane usklađeniji s cirkadijalnim ritmom, što omogućuje bolje sagorijevanje kalorija i regulaciju apetita", dodaje ona.
Jedan od zanimljivijih nalaza odnosi se na ljude koji preskaču doručak, što je česta strategija za mršavljenje. Pokazalo se da to ne daje rezultate kakve mnogi očekuju.
Kod jedne skupine muškaraca, koji su prvi obrok jeli tek nakon 14 sati i postili i do 17 sati, nije primijećen značajan utjecaj na tjelesnu težinu.
"Kod ove skupine muškaraca, preskakanje doručka nije imalo učinka na tjelesnu težinu", kaže epidemiologinja Camille Lassale.
Istraživači vjeruju da je ključ u tome što ovakav način prehrane bolje prati prirodne procese u tijelu, od regulacije inzulina do načina na koji se skladišti mast. Također, postoji i veza sa snom, jer pravilno raspoređeni obroci mogu doprinijeti kvalitetnijem odmoru.
Studija ne dokazuje izravan uzrok i posljedicu, ali povezanost je jasna, oni koji jedu ranije i prave dulje pauze između obroka dugoročno imaju stabilniju tjelesnu težinu.
Ova istraživanja dio su šireg smjera koji se naziva krononutricija, područja koje se ne bavi samo izborom hrane, već i vremenom kada je unosimo.
"Naše istraživanje dio je područja krononutricije, koja proučava ne samo što jedemo, već i kada i koliko često jedemo", objašnjava epidemiologinja Ana Palomar-Cros, prenosi Ona.rs.
Suština je jednostavna, ali često zanemarena, tijelo ne reagira isto na obrok ujutro i navečer. Kada jedete može biti jednako važno kao i što jedete, piše Ona.rs.
I možda je upravo to najjednostavnija promjena koju možete napraviti – bez dijeta, bez odricanja, samo pomaknite vrijeme obroka i pustite tijelo da radi ono za što je već programirano.