FOTO | Mostar raspravljao o halal ekonomiji: U BiH halal je stil života
U Centru za kulturu Mostar u utorak je održan skup posvećen halal konceptu kvalitete i perspektivama halal ekonomije u Hercegovini, s ciljem približavanja javnosti pozitivnih iskustava iz ovog sektora.
Halal kao prilika
Organizatori su istaknuli kako je halal koncept kvalitete već duže vrijeme zastupljen kao standard u Bosni i Hercegovini, kroz koji do izražaja dolaze poduzetništvo, kreativnost i potencijali Hercegovine. Skup je obuhvatio teme od proizvodnje hrane, preko turizma do kozmetike.
Na događaju su sudjelovale tvrtke iz Hercegovine koje posjeduju halal certifikat, među kojima su Maksumić komerc Konjic, MI Rakitno Posušje, Mljekara Pađeni Bileća, Swisslion Trebinje, Mljekara Livno, Hotel Bigeste Ljubuški, Aščinica Saray Mostar, Gala Group Mostar – Prirodna kozmetika Glorija, Mlini Čapljina, Crystal Ice Prozor, Alivitpharm Ljubinje, obrt "Halal odmori" Mostar i Ćevabdžinica Stari Grad Trebinje.
Predstavljen je i Halal Expo Sarajevo 2026., o kojem je govorio Muhammed Sherbi, kao i iskustva s halal konceptom kvalitete u Hercegovini. Održan je i panel "Perspektive halal ekonomije u Hercegovini", na kojem su uvodničari bili Edna Isić-Balić, Gloria Galić i Elma Badžak.
O ulozi, odgovornosti i značaju javnog sektora u razvoju halal ekonomije govorili su predstavnici resornih ministarstava Hercegovačko-neretvanske županije, institucija Grada Mostara, Turističke zajednice HNŽ-a i Turističke zajednice Grada Mostara.
Rastuća niša
Govoreći o halal odmoru, Elma Badžak kazala je kako su prve kuće sagradili 2019. godine te kako je tada riječ bila o jednoj, kako je navela, skrivenoj niši.
"Mi smo naše prve kuće sagradili 2019. i rekla bih da je tada to bila jedna skrivena niša, gdje su gosti na svoju inicijativu preko Facebooka, preko poznanstava, tražili priliku da se odmore", kazala je Badžak.
Dodala je kako su nakon osnivanja agencije potvrdili taj smjer i počeli mnogo ulagati u promociju ove turističke niše.
"Velik broj ljudi je zainteresiran i usudila bih se reći da je ova niša u rastu. Iz godine u godinu bilježimo veći broj gostiju koji traže kuće s bazenima koji imaju potpunu privatnost", rekla je Badžak.
Prema njezinim riječima, osim domaćih gostiju i dijaspore, posljednje dvije godine bilježi se i rast dolazaka gostiju koji traže halal odmor, a podrijetlom su iz Europe.
"To je jedan dodatni moment koji nam govori da smo na pravom putu i da se ova niša može dalje razvijati. Ovo je u razvoju i same činjenice govore za sebe i to će biti motivacija, i jest motivacija, svima onima koji žele ciljano ulagati u ovu vrstu turizma", istaknula je Badžak.
Naglasila je kako su njihovi gosti ljudi iz Bosne i Hercegovine, dijaspora, ali i, kako je kazala, "cijela Europa", jer je fokus upravo na takvim gostima.
Halal Expo
Muhammed Sherbi govorio je o Halal Expo događaju i ciljevima njegova održavanja u Bosni i Hercegovini.
"Kao što je već poznato, Halal Expo event održava se u Bosni i Hercegovini od 2013. godine, dok smo s organizacijom sajma započeli prošle godine. Imamo tri ključna cilja. Prvi je pomoći bosanskohercegovačkim tvrtkama kako bi prodale svoje proizvode. Smatramo kako sam certifikat ne vrijedi ako nema prodaje", kazao je Sherbi.
Dodao je kako tvrtke dobivaju halal certifikat kako bi prodale svoj halal proizvod, a organizatori im kroz sajam otvaraju tržišta.
"Drugi cilj sajma je dovesti velike strane tvrtke kako bi otvorile svoje podružnice u Bosni i Hercegovini, prije svega zbog izvoza prema Europi. Treći cilj odnosi se na promociju halal turizma. Obujam halal turizma u svijetu premašuje 10 milijardi dolara", rekao je Sherbi.
Naglasio je kako halal tema nije isključivo muslimanska tema te kako mnogi, kada čuju riječ halal, imaju predrasude.
"U Bosni i Hercegovini halal je stil života. Ovdje se često koristi izraz 'halaliti', što pokazuje šire značenje tog pojma. Halal tržište i halal ekonomija danas su globalno pitanje", kazao je Sherbi.
Kao primjer je naveo Kinu, koja je prošle godine odlučila promovirati halal proizvode na svjetskoj razini. Istaknuo je kako je u srpnju sudjelovao na Halal Economy Conference u Vijetnamu, dodajući kako je i Južna Koreja jedna od naprednih zemalja u tom području.
"Prošle godine, kada smo organizirali Halal Expo u Sarajevu, imali smo 20 tvrtki iz Indonezije, kao i sudionike iz Malezije, Njemačke i Austrije, uključujući i investitore. Sudjelovali su predstavnici iz više od 20 zemalja", rekao je Sherbi.
Dodao je kako su pozvali investitore, kupce i potencijalne partnere iz arapskih zemalja i zemalja Zaljeva.
"Sudjelovale su velike tvrtke iz Katara, Saudijske Arabije, Alžira i Kuvajta, koje su došle tražiti halal proizvode u Bosni i Hercegovini te razvijati turističku suradnju na obostranu korist. Smatram kako Bosna i Hercegovina, svojom poviješću i identitetom, ima sve preduvjete postati regionalno središte halal industrije, kao i prirodna poveznica između Europe i muslimanskog svijeta", poručio je Sherbi.
Govoreći o tvrtkama koje imaju ili mogu imati halal certifikat, Sherbi je istaknuo kako se komunicira sa svim tvrtkama koje posjeduju certifikat, ali i s onima koje ispunjavaju uvjete, a još ga nemaju.
"Pozivamo ih da apliciraju agenciji, da dobiju taj papir koji će opravdati i potvrditi da je proizvod halal. Puno je stvari halal. Ja inače mislim da je većina halal, osim nekih alkoholnih pića", kazao je.
Naveo je i primjer Indonezije, gdje je, kako je rekao, nedavno boravio.
"Kod njih je označena hrana koja nije halal, jer većina hrane jest. Pet se velikih sila u svijetu bavi time, a to su Turska, Emirati, Saudijska Arabija, Indonezija i Malezija", rekao je Sherbi.
Međunarodni certifikat
Edena Isić-Balić, halal konzultantica i auditorica ispred Agencije za certificiranje halal kvalitete u Bosni i Hercegovini, naglasila je kako domaći halal certifikat ima međunarodnu težinu.
"Naša agencija je peta u svijetu od ukupno 107 i barem smo negdje u samom vrhu. Zasigurno imamo mnogo potencijala, a jedan takav potencijal upravo propagira i agencija koja je akreditirana, znači na svjetskoj razini priznata", kazala je Isić-Balić.
Istaknula je kako halal certifikat koji izdaje agencija nije samo lokalni dokument.
"Nije taj naš halal certifikat koji izdaje agencija samo neki lokalni dokument, nego je certifikat koji je međunarodno, svjetski priznat", rekla je.
Prema njezinim riječima, kada neka bosanskohercegovačka tvrtka zadovolji sve uvjete halal standarda i dobije halal certifikat, ona dobiva priliku za izvoz i plasman proizvoda izvan Bosne i Hercegovine.
"To znači da je ona dobila šansu za izvoz, dobila je šansu da plasira svoje proizvode izvan Bosne i Hercegovine i, naravno, da na globalnom tržištu bude konkurentna", kazala je Isić-Balić.
Navela je kako u Bosni i Hercegovini postoji otprilike 130 takvih tvrtki.
"Sada je najaktualnije u ugostiteljstvu i turizmu, a svakako su tu i kozmetika, farmacija, konditorski proizvodi i neke druge usluge, logistika i slično", rekla je.
Posebno je naglasila kako menadžment određene tvrtke mora pokazati jasnu opredijeljenost za halal standard.
"Što to znači? Znači da pokažu svoju volju, svoju entuzijastičnost i želju da su 100 posto opredijeljeni da njihov proizvod ili usluga od početka do kraja postigne halal sljedivost, da žele da njihov proizvod zaista bude halal", istaknula je Isić-Balić.
