Bilo da vježbamo kod kuće ili u teretani, većina nas grozi se određenih oblika tjelovježbe, dok se nekim drugima veseli i uživa u njima.
Sada je jedna nova studija otkrila da se razlog takvih preferencija možda krije u osobnosti.
U nizu eksperimenata znanstvenici s University Collegea u Londonu definirali su osobnosti više od sto osoba te zabilježili njihove omiljene načine tjelovježbe.
Otkrili su da HIIT ili intervalni trening visokog intenziteta (koji kombinira brze izvedbe intenzivnih vježbi s kratkim periodima oporavka) uglavnom preferiraju besramni ekstroverti koji vole biti u središtu pažnje.
S druge strane, oni koji vole kratke treninge nasamo često su neurotični, što znači da su skloni negativnim ili opsesivnim mislima.
Prema znanstvenicima, oblikovanje naše rutine tjelovježbe prema našoj osobnosti moglo bi nam pomoći da se držimo zadanog režima i da u konačnici zaista uspijemo postati i ostati fit.
"Često slušamo o ljudima koji pokušavaju biti aktivniji, ali im teško polazi za rukom uvesti trajne promjene u svoju rutinu tjelovježbe. Mi smo otkrili da naša osobnost može utjecati na to kako ćemo se baviti određenom sportskom aktivnošću, a naročito na to u kojem obliku tjelovježbe ćemo najviše uživati" rekla je voditeljica studije, dr. Flaminia Ronca.
Za potrebe studije, dr. Ronca i njezini kolege angažirali su 132 volontera iz opće populacije, s različitim razinama fizičke spreme i različitog podrijetla i obrazovanja. Ispitanicima je određeno da provode ili 8-tjedno voženje sobnog bicikla u kombinaciji s treningom snage, odnosno u kontrolnoj skupini da nastave svojim uobičajenim načinom života.
Tijekom eksperimenata ispitanicima su procijenjeni razina fizičke spreme i stresa te su trebali ispuniti upitnike o tome koliko su uživali u treninzima.
"Velikih pet" osobina ličnosti, a to su otvorenost, savjesnost, ekstrovertnost, susretljivost i neurotičnost, najprihvaćeniji su i najčešće korišten model osobnosti u akademskoj psihologiji.
Ne iznenađuje što su ispitanici koji su proveli zadani trening postali snažniji i više fit, neovisno o tome kako su prošli na testu osobnosti. Ono što je ključno jest da su znanstvenici otkrili nekoliko veza između osobina ličnosti i uživanja u određenim oblicima tjelovježbe.
Na primjer, ekstroverti su naročito uživali u vježbama visokog intenziteta, poput HIIT treninga i vožnje bicikla maksimalnim intenzitetom. S druge strane, savjesnost je povezana s aerobnim vježbama (repetitivnom aktivnošću koja koristi kisik i ubrzava puls, poput žustrog hoda) i core vježbama snage (koje jačaju mišiće središnjeg dijela tijela).
Otkriveno je i da su savjesne osobe općenito više fizički aktivne, ali razlog su češće pozitivni ishodi povezani sa zdravljem nego puko uživanje u tjelovježbi.
Osobe kod kojih je test pokazao da su visoko na skali neurotičnosti, a radi se o crti osobnosti povezanoj sa zabrinutošću i anksioznošću, preferirale su kratke i brze aktivnosti, dok im nije odgovaralo dugotrajno vježbanje i ulaganje truda.
Neurotične osobe su također preferirale vježbanje u privatnom okruženju i bez nadzora raznih parametara poput bilježenja pulsa tijekom treninga.
Studija sugerira da neurotične osobe vole imati prostora za privatnost i samostalno vježbanje tijekom treninga.
Zanimljivo je da je jedina skupina ispitanika koja je imala značajno smanjenje razine stresa nakon tjelovježbe bila među osobama koje su bile visoko na skali neurotičnosti.
A to znači da je tjelovježba naročito učinkovita za smanjenje stresa kod neurotičnih osoba, te manje učinkovita kod onih s drugim osobinama ličnosti.
Znanstvenici su otkrili i da su osobe koje su izuzetno otvorene, s karakteristikama poput kreativnosti, znatiželje i želje za učenjem, zahtjevne i naporne treninge ocijenile kao znatno manje poželjne od ostalih oblika treninga, piše Živim.
Iako nisu sve osobine ličnosti imale povezanost s uživanjem u tjelovježbi, nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Psychology, može pomoći ljudima da odaberu tip tjelesne aktivnosti koji najbolje odgovara njihovoj osobnosti.
To bi moglo tjelovježbu učiniti ugodnijom i poželjnijom, a to znači da bismo duže ostali ustrajni u njoj te, u konačnici, postali zdraviji.
