Roamingovanje: Koliko ćemo platiti pojeftinjenje

Vijest je naizgled sjajna, a odnosi u Bosni i Hercegovini isti takvi.

„U suštini pogriješio sam zato što sam rekao da Džaferović čeka da se oko odluke u vezi rominga još nešto iskonsultuje. Danas mogu da kažem da smo kao Predsjedništvo BiH zatražili od Vijeća ministara BiH da nam dostave sporazum i da ga mi kao Predsjedništvo, u skladu sa našim ustavnim ovlaštenjima, podržimo. Bosna i Hercegovina, voljom Predsjedništva, potpisat će petog okobra regionalni sporazum o romingu koji omogućava da sa svim zemljama u regionu imamo 80 posto jeftiniji roming, a da se početkom 2021. godine roming smanji prema zemljama članicama EU za 80 posto i da dođemo u poziciju iste cijene rominga kao što je to u okviru zemalja EU", izjavio je predsjedavajući državnog Predsjedništva, Milorad Dodik, malo nakon što je kazao kako njegov bošnjački kolega, Šefik Džaferović, oteže sa imanjem mišljenja oko pojeftinjenja roaminga u regiji, dok on i Željko Komšić, za divno čudo, misle isto.

Zahvaljujući dosadašnjim i još neko vrijeme važećim pravilima, građani BiH su se pretvarali u komunikacijske invalide čim bi prešli granicu. Mobiteli su im uglavnom služili da stoje u džepovima i torbama, dok su za sve ostalo trebali wi-fi i aplikacije koje omogućavaju da čovjek nazove bližnje, provjeri brojno i zdravstveno stanje i sazna da se, recimo, pokvario frižider, a da pri tome kratki susret sa stvarnošću ne plati kao da je zvao direktno Mars.

Godinama se sprema taj sporazum o snižavanju abnormalno visokih cijena roaminga u regiji i još će nekoliko godina proći dok ne zaživi. Koliko tačno, e to se za sada ne zna i o tome, što je razlog za dodatnu brigu, neće odlučivati trojica članova Predsjedništva.

„Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine ne stavlja se samo u zaštitu interesa telekom operatera, već zastupa i interese svih građana Bosne i Hercegovine. Ne treba zaboraviti da je u kompanijama telekom operatera zaposleno više hiljada također građana BiH te da te kompanije uplaćuju znatna sredstva u porezne, zdravstvene i mirovinske fondove. Kako se dva od tri operatera nalaze u većinskom državnom vlasništvu, naravno da je naša obveza da brinemo i o njihovim interesima, posebice ako znamo da su u posljednjih desetak godina telekom operateri iz svoje dobiti kroz projekte GSM i UMTS uložili znatna sredstva za izgradnju infrastrukturnih objekata u Bosni i Hercegovini. Dakle, ako dozvolimo da se temeljno ugrozi poslovanje telekom operatera, također postoji opasnost da u cilju zaštite svog poslovanja telekom operateri povećaju cijene svojih usluga prema krajnjim korisnicima, odnosno građanima, u unutrašnjem prometu“, rekao je u intervjuu za portal Klix.ba, Saša Dalipagić, vršitelj dužnosti ministra komunikacija u Vijeću ministara BiH.

Dva od tri telekom operatera koje je pomenuo su BH Telecom i Eronet, dok je m:tel u srbijanskom vlasništvu, ali to u ovoj priči ne znači ništa. I u toj korporaciji, kao i u svim drugim u okolini i u BiH, o snižavanju cijena roaminga misle isto: može, ali ne uskoro, a idealno je što kasnije. Formalni razlozi su tehničke, a suštinski - financijske prirode: što su cijene prodaje magle više, viši je i profit firmi koje imaju kontinuirani pad prihoda, jer tehnologija omogućava izbjegavanje pretplaćivanje razgovora koji ispuhuju novčanike.

Slobodno tržište, ma šta neoliberali imali za reći, ne postoji, kao što nema tog tržišta koje, kako god ga zvali, regulira samo sebe. Da ima, ne bi BH Telecom imao daleko veće prihode od druga dva operatera. Odnosno bi sve dok konkurencija ne bi ponudila bolje i jeftinije usluge. No to se, znamo, nije dogodilo, a imalo se vremena: niti je Eronet otvoren u ponedjeljak, niti m:tel na području BiH radi od prije dvije godine.

Intervencionizam na bosanskohercegovački način je, kao i sve drugo, naopak. Ni država ni regulatorna tijela u njoj nisu puštali glasa dok je Dodik prodavao Telekom Srpske, Eronet raskošno sponzorirao događaje na područjima na kojima nema priostojne poslovnice, a BH Telecom bio istureno financijsko odjeljenje Stranke demokratske akcije, korisno i kao bankomat i kao skladište kadrova kojima treba dobra plata.

Kako se, očito, nije djelovalo na vrijeme, sada valja djelovati između dvije žive vatre: bogatih korporacija kao jedne i građana kao druge. Interesi neke kompanije, čime god se bavila i koliko god profitabilna bila, ne moraju se podudarati sa interesom zajednice. Korisnici nekih usluga, uz ostalo, žele trošiti manje, dok firme što im te usluge pružaju imaju za cilj zaraditi više, bez obzira na posljedice.

Zbog niveliranja ta dva suprostavljena interesa postoji država. Ona, u teoriji, vodi računa da kompanije u njenom vlasništvu ne povećavaju broj zaposlenih mimo realnih potreba i da ne troše ako za trošenjem nema potrebe.

U bosanskohercegovačkoj praksi je sve suprotno, a kada posljedice udare sa poznatih uporišta, onda nastupa, nazovimo je, ekonomska shizofrenija u kojoj Dalipagićevo ministarstvo zastupa interese korporacija umjesto građana, a ustvari brani građane od divljanja velikih kompanija pod visokim političkim pokroviteljstvom.

Neizbježni pad prihoda nakon snižavanja cijena ili potpunog ukidanja roaminga, podrazumijeva i smanjenje rashoda za koje u dva operatera u državnom vlasništvu nema prostora. Glasačkoj bazi udomljenoj u njima se plate ne smiju dirati, jer bi im se moglo pokvariti političko raspoloženje, dok se načini izvlačenja novca uhodanim kanalima ne planiraju prekidati: vlast se, naime, i osvaja i zadržava parama, a mobiteli ih prave na veliko.

„Kakva je ovo država koja ne štiti svoje građane?“, upitao je Dodik još dok je mislio kako se ne slaže sa Šefikom Džaferovićem. Odgovor je, na opću žalost, kao i svaka druga u vrlom novom svijetu. Zemlje EU su, naime, 10 – da, deset! – godina ukidale roaming i u tom je periodu svaka minuta naplaćivana u zlatu, čime su amortizirani neizbježni, privremeni gubici poslije kojih je sve i jedan operater ostao bogat i moćan.

Baš kao što će i ovi bosanskohercegovački ostati zahvaljujući, naravno, našim parama. 

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.