HNŽ i briga za žrtve nasilja - Novca ima, zašto se ne troši?

Do rujna tekuće godine nije utrošena niti jedna jedina konvertibilna marka za troškove smještaja žrtava nasilja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Sigurna kuća u koja djeluje u našoj županiji iz godine u godinu ponavlja probleme za koje nadležni, očito nemaju sluha, no sada je jasno kako novca ima, ali nije jasno zašto se ne troši.

(ne)izvršenje proračuna

Zastupnica Vesna Šunjić postavila je zastupničko pitanje o izvršenju proračuna za tri stavke i to Troškovi smještaja i psihosocijalne podrške žrtvama nasilja, za koje je izdvojeno 10.000 KM; Troškovi smještaja za žrtve obiteljskog nasilja za koje je izdvojeno 101.000 KM; te Troškovi smještaja za žrtve trgovine ljudima 115.500 KM.

Već ranije smo pisali kako nadležni nedovoljno brinu i kasno reagiraju kada je u pitanju nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje, dok se već godinama čeka da žrtva nasilja i trgovine ljudima u zakon uđu kao socijalna kategorija.

Institucije od državnih do lokalnih daju novac sigurnim kućama, to je većinom dovoljno samo da se pokriju troškovi tzv. 'hladnog programa, no za kadar koji radi sa ženama te im pruža neizmjerno važnu podršku i edukacije novca manjka.

Pročitajte još

FBiH, HNŽ i Mostar | Koliko se sustav brine za žene žrtve nasilja

''Za hladni pogon imamo dovoljno sredstava, ali problem je što sigurna kuća nije samo krov nad glavom i samo sigurni smještaj. Ali tu je cjelokupan paket usluga od psihološke, psihoterapijske, pravne i socijalne pomoći itd. Žene nisu upoznate sa svojim pravima i što sve dobiju u kući, inače ne bi dugo trpjele sve što trpe. Naravno ima tu i straha, ekonomske ovisnosti itd. No ovaj budžet za troškove osoblja je ograničeni na 30 posto'', rekla je ranije za Bljesak.info izvršna direktorica Udruženja "Žena BiH" Mostar Dijana Tadić. 

Nada se da će se stvari promijeniti, jer teško je zadržati stručni tim godinu dana s nekim minimalnim plaćama, iako se kaže, dosta radi volonterski. Upravo zbog toga, ova sigurna kuća, ali i druge stalno su primorani tražiti sredstva od organizacija i veleposlanstava koji ih podržavaju kroz projektne aktivnosti i tako nadoknađuju iznos. No financiranje cjelokupne podrške uvijek ovisi o nekom projektu i nečijoj dobroj volji.

Zaštitne mjere

Broj poziva policiji u HNŽ-u se povećao nakon tragedije koja se dogodila u Gradačcu, povećao se i broj izrečenih mjera, no to bi moglo i trebalo biti na većoj razini, što je rečeno i na tribini gdje se govorio i sigurnim prostorima u Gradu Mostaru i ženama žrtvama nasilja.

Iz Ministarstva pravde, se po podacima koje su iznijeli, ne slažu da naša županija nema dovoljan broj izrečenih zaštitnih mjera.

Od općinskih sudova u HNŽ-u informaciju ministarstvo je dobilo  odgovor o broju sudskih postupaka iz oblasti nasilja u obitelji, kao i broju i vrsti izrečenih zaštitnih mjera za 2022. godinu.

Prema zaprimljenim informacijama od sudova ministarstvo pravde kaže kako je zabilježeno osamnaest krivičnih predmeta iz oblasti nasilja u obitelji.

''Izrečeno je 12 uvjetnih osuda, dvije novčane kazne u iznosu od 1000KM, jedan prisilni smještaj u Zavodu za forenzički psihijatriju Sokolac, te su tri predmeta u toku'', naveli su iz u odgovoru.

Pročitajte još

Zašto HNŽ ima najmanje izrečenih mjera prema nasilnicima?

U jedanaest prekršajnih predmeta iz oblasti nasilja u obitelji izrečene su mjere - udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog objekta ili prostora; mjere zabrane vraćanja u stan kuću ili neki drugi stambeni prostor, izrečene su u dva postupka. Zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju izrečeno je u tri postupka, mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja, izrečene su u dva postupka, mjere obveznog liječenja od ovisnosti izrečene su u dva postupka, te su dva predmeta u tijeku.

''Ministarstvo nije nadležno da vodi evidencije niti da raspolaže podacima o broju izrečenih zaštitnih mjera iz oblasti nasilja u obitelji u drugim županijama FBiH, tako da ne možemo napraviti komparativnu analizu, niti donijeti valjan zaključak o tome je li u ovoj županiji broj izrečenih zaštitnih mjera zbog nasilja u obitelji isti manji ili veći u odnosu na druge županije u FBiH. Međutim iz gore navedenih podataka ne može se izvući zaključak da se radi o malom procentu izricanja navedenih mjera u odnosu na broj predmeta'', navode u odgovoru iz Ministarstva, kojeg je potpisao ministar Suad Balić.