EU povećava pomoć za zapadni Balkan

Europska komisija donijela je odluku da za oporavak od kovida za 2021. godinu, kao i za suzbijanje posljedica klimatskih promjena zemljama koje nisu dio EU dostavi dodatne 1,4 milijarde eura, od čega je 28 milijuna namijenjeno zemljama zapadnog Balkana. Kako su priopćili, to je za 60 posto više od novca koji je bio predviđen prvobitnim planom.

Podsjećanja radi, prošle godine su za oporavak od kovida zemljama zapadnog Balkana odobrene ukupno 3,3 milijarde eura, od čega je za BiH predviđeno oko 330 milijuna eura. Od toga, 80,5 milijuna eura su grantovi, a 250 milijuna eura povoljni krediti, od čega će prva polovina biti isplaćena odmah, a druga polovina nakon sprovođenja reformi. Od grantova, sedam milijuna eura namijenjeno je za pomoć zdravstvenom sektoru u opremi, aparatima za disanje, priborima za testiranje i drugim potrepštinama.

Kako je priopćeno, Janez Lenarčič, europski komesar za krizni menadžment, priopćio je da je ovaj novac potreban kako bi se pomoglo svim zemljama kojima je pomoć potrebna.

"S ovim povećanim budžetom EU će biti u mogućnosti da širom svijeta igra vodeću ulogu pri savladavanju nadolazećih i trenutnih kriza. Humanitarna pomoć, prije svega, ima za cilj spašavanje života. Razdor između onoga što smo mogli ponuditi i rastućih potreba je u 2021. godini sve veći. Kako nitko ne bi bio ostavljen po strani, potrebno nam je više međunarodnih partnera. Ne smijemo zaboraviti da je u rješavanju globalnih problema nastalih uslijed kovida potrebna globalna reakcija", naglasio je on.

Iz Delegacije EU je "Nezavisnim" rečeno da je u okviru sedam milijuna za zdravstvo u BiH podijeljena znatna količina visokokvalitetne medicinske opreme nabavljene prema standardima EU, a na osnovu potreba koje su iskazali nadležni u oblasti zdravstvene zaštite u BiH.

Do sada je, kako su nam rekli, dostavljeno 9.000 kompleta za ekstrakciju RNK, 4.451.000 komada razne lične zaštitne opreme, 64 respiratora, deset rendgen aparata, devet mašina za anesteziju s respiratorima, 20 prenosivih ultrazvučnih aparata, 40 monitora za pacijente s EKG-om, 2.000 pulsnih oksimetara, dva aparata za ekstrakciju RNK, šest PCR sprava, te deset trijažnih kontejnera.

Dalje, kako su istakli, Zajednički istraživački centar u Belgiji donirao je 40.000 jedinica kontrolnog materijala za testiranje, a pokriveni su troškovi leta u iznosu od 135.000 eura za isporuku medicinske opreme koju je donirala kompanija "Violeta".

"Kroz Sporazum o zajedničkim javnim nabavkama s državama članicama EU koji je BiH potpisala nakon izbijanja krize, BiH također ima bolji pristup hitno potrebnim medicinskim protumjerama po najkonkurentnijim tržišnim cijenama. Pomoć je pružena i kroz Mehanizam civilne zaštite EU. Kroz aktiviranje ovog mehanizma, Slovenija i Austrija su dale svoj dodatni doprinos pomoći BiH", rekli su nam oni.

Što se tiče ostalih regija, kako je priopćeno, za Afriku je izdvojeno pola milijarde eura, Bliski istok i Tursku 385 milijuna eura, a 180 milijuna eura za Latinsku Ameriku. Kako su naglasili, EU je od 1992. godine do danas pomoć upućivala u više od 110 zemalja.

Što se tiče 3,3 milijarde eura za zapadni Balkan, osim BiH, Crnoj Gori je dodijeljeno tri milijuna eura grantova za zdravstvo, 50 milijuna ostalih grantova za pomoć privredi i 60 milijuna eura povoljnih kredita. Srbija je dobila 15 milijuna za zdravstvo i 78,4 milijuna eura grantova za ostale potrebe. Srbija nije tražila makrofinancijsku pomoć od EU. Na Kosovo je dostavljeno 78,4 milijuna eura grantova i odobreno je 93,4 milijuna eura makrofinancijske pomoći.

Sjevernoj Makedoniji dostavljeno je četiri milijuna eura pomoći za zdravstvo, 62 milijuna eura ostalih grantova i 160 milijuna eura makrofinancijske pomoći.

Osim ovih sredstava, kroz investicioni fond za zapadni Balkan će za period od narednih sedam godina biti osigurano devet milijardi eura u grantovima za infrastrukturne projekte, a vjeruje se da će biti generirano još najmanje 25 milijardi eura kroz javno-privatno partnerstvo.

Ova sredstva bi bila iskorištena za suzbijanje klimatskih promjena kroz zamjenu prljavih izvora energije čistim, izgradnju prometnica, jačanje demokratskih institucija i reforme.

Kako su pisale "Nezavisne", uvjet za povlačenje ovih sredstava će biti reforme, prvenstveno u izmjeni Zakona o javnim nabavkama kako bi se omogućilo ravnopravno sudjelovanje svim kompanijama na tenderima koji će biti raspisivani.