Birokracija i političke blokade koče investicije u BiH

Agencija za unapređenje stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (FIPA) trenutačno pregovara s nekoliko stranih ulagača o realizaciji novih projekata, a unatoč globalnim gospodarskim izazovima i složenim političkim prilikama u zemlji, interes za ulaganja u BiH i dalje postoji. Ipak, sporost administracije, birokratske procedure i nedovoljna predvidivost poslovnog okruženja ostaju među najvećim preprekama za realizaciju ulaganja, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor FIPA-e Marko Kubatlija.

Istaknuo je kako još nije izvjesno hoće li neki od projekata o kojima se trenutačno pregovara biti realizirani do kraja godine.

Slabije dvije godine

''Trenutačno pregovaramo s određenim ulagačima. Imamo nekoliko stranih ulaganja o kojima razgovaramo, ali još nismo u mogućnosti potvrditi njihovu realizaciju. Svakodnevno nastojimo poboljšati kvalitetu usluga, ponuditi nove projekte i privući dodatna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu'', kazao je Kubatlija.

Govoreći o rezultatima u ovoj godini, naveo je kako konačni podaci o izravnim stranim ulaganjima još nisu dostupni te da će se stvarni učinci moći sagledati tek nakon završetka godine. Ipak, očekuje da će FIPA ostvariti bolje rezultate u odnosu na prošlu godinu.

Prema njegovim riječima, posljednje dvije godine bile su nešto slabije kada je riječ o stranim ulaganjima u odnosu na ranije razdoblje, ponajprije zbog globalnih događaja, ratova, energetske krize i gospodarske neizvjesnosti koja utječe na odluke ulagača diljem svijeta.

Unatoč tome, naglašava kako interes stranih kompanija za BiH nije prestao, ali da je ključno pitanje koliko se tog interesa može pretvoriti u konkretne investicijske projekte.

''Interes za Bosnu i Hercegovinu postoji iz godine u godinu i općenito je pozitivan. Mislim da nikada nismo bili u situaciji da interesa nema. Pitanje je samo koliko ulaganja možemo realizirati'', istaknuo je.

Ulagači žele sigurnost

Najveći interes, kako je pojasnio, tradicionalno dolazi iz zemalja Europske unije, što je povezano s geografskim položajem BiH, blizinom europskog tržišta i mogućnostima za razvoj proizvodnje.

Među zemljama iz kojih dolazi značajan broj ulagača posebno je izdvojio Austriju, Srbiju i Hrvatsku, dok se posljednjih godina bilježi sve veći broj upita i interesa iz Kine i arapskih zemalja.

Jednom od ključnih prednosti BiH smatra njezin geografski položaj, koji stranim kompanijama omogućuje relativno jednostavan pristup tržištu Europske unije, uz niže troškove poslovanja i proizvodnje.

Međutim, upozorava kako povoljan geografski položaj i investicijski potencijali nisu dovoljni ako ih ne prate učinkovite institucije i stabilno poslovno okruženje.

Govoreći o utjecaju političkih nesuglasica i institucionalnih blokada na ulaganja, Kubatlija je ocijenio kako politička situacija nedvojbeno utječe na odluke stranih kompanija, koje prije svega traže sigurnost, pravodobne informacije i jednostavne procedure.

''Strani ulagači koji dolaze u našu zemlju žele sigurnost. Žele brzo dobiti informacije, znati u što ulažu i imati jednostavne procedure. Politika definitivno utječe na ulaganja, ali smo, unatoč svim preprekama i nesuglasicama, uspijevali pronaći određena rješenja i u teškim okolnostima'', rekao je.

Brzina

Smatra kako bi jedan od važnih zadataka institucija u nadolazećem razdoblju trebao biti smanjenje negativnog utjecaja političkih procesa na ulaganja, uz istodobno korištenje institucionalnih kapaciteta za ubrzavanje njihove realizacije.

Kao posebno izražen problem izdvojio je birokraciju, sporu administraciju i dugotrajne procedure, naglasivši kako je riječ o preprekama koje je moguće ukloniti uz odgovarajuću političku volju.

''Ulagačima najviše smetaju birokracija, sporost i administracija kakvu imamo u Bosni i Hercegovini. Mislim da su to problemi koje oni koji kreiraju vlast mogu riješiti kako bi se što više ulagača odlučilo ulagati u našu zemlju i kako bi se osjećali sigurnije'', kazao je Kubatlija.

Zbog toga FIPA, kako je naveo, nastoji inicirati poboljšanja koja bi ulagačima omogućila brže pokretanje poslovanja, među kojima je i uspostava sustava one-stop shop, odnosno jedinstvenog mjesta na kojem bi mogli dobiti potrebne informacije i obaviti administrativne procedure.

''Još smo zemlja u kojoj se pojedinačno moraju pribavljati različiti dokumenti. Ulagači žele brzinu i sigurnost, a suvremeni sustav poslovanja podrazumijeva elektroničke usluge i jednostavne procedure'', istaknuo je.

Srbija prednjači

Kao pozitivan primjer naveo je uvođenje elektroničkog potpisa, koji je olakšao određene postupke, ali smatra kako postoji prostor za znatno širu digitalizaciju administracije i pojednostavljenje poslovanja.

FIPA, dodao je, putem inicijativa prema Vijeću ministara BiH i drugim nadležnim institucijama nastoji pridonijeti uklanjanju administrativnih prepreka.

Uspoređujući BiH sa zemljama regije, Kubatlija je ocijenio kako Srbija trenutačno prednjači u privlačenju stranih ulaganja, među ostalim i zahvaljujući poticajima koje nudi ulagačima.

Naglasio je kako i Hrvatska ostvaruje značajne rezultate, dok Albanija posljednjih godina nastoji dodatno ojačati svoju poziciju kao investicijska destinacija.

Prema njegovoj procjeni, BiH se nalazi približno na trećem ili četvrtom mjestu u regionalnoj usporedbi, što ne smatra lošim rezultatom, ali naglašava kako zemlja ima potencijal za znatno bolju poziciju.

Kada je riječ o sektorima koji privlače najveći interes stranih ulagača, izdvojio je energetiku, posebno obnovljive izvore energije, informacijske tehnologije, infrastrukturu i telekomunikacije.

Industrijska tradicija

''Zelena energija definitivno je budućnost, kao i IT sektor, infrastruktura i telekomunikacije. To su područja za koja strani ulagači pokazuju velik interes'', kazao je.

Istodobno smatra kako BiH ne smije zanemariti tradicionalne industrijske grane, posebno metaloprerađivačku i automobilsku industriju, u kojima ima dugogodišnje iskustvo i proizvodne kapacitete.

Naglasio je kako industrijska tradicija ostaje važna konkurentska prednost zemlje, posebno u okolnostima kada međunarodne kompanije razmatraju premještanje ili diversifikaciju proizvodnje.

Takvi procesi, prema njegovoj ocjeni, mogu predstavljati značajnu razvojnu priliku za BiH, s obzirom na blizinu europskog tržišta i relativno povoljne troškove radne snage i proizvodnje.

Posebnu pozornost posvetio je europskom putu BiH, ocijenivši kako bi napredak u procesu europskih integracija, a osobito punopravno članstvo u Europskoj uniji, mogao dodatno ojačati povjerenje stranih ulagača.

Iskoristiti europsko tržište

''Ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju definitivno bi olakšao određena ulaganja, pružio veću sigurnost i pridonio tome da ulagači našu zemlju prepoznaju kao bolju destinaciju za ulaganje'', rekao je Kubatlija za Fenu.

Ipak, naglašava kako BiH ne treba čekati članstvo kako bi iskoristila mogućnosti koje pruža europsko tržište, već bi svoje konkurentske prednosti trebala aktivnije promovirati i u postojećim okolnostima.

''Europska unija golemo je tržište bez kojeg ne možemo i na koje se moramo oslanjati. Bez obzira na to kada će BiH postati članica, moramo znati iskoristiti mogućnosti koje to tržište pruža'', kazao je.

Govoreći o konkretnim projektima, Kubatlija je posebno izdvojio Južnu plinsku interkonekciju, čija bi vrijednost, prema njegovim riječima, trebala premašiti milijardu KM.

Ocijenio je kako je riječ o iznimno važnom projektu za BiH i njezine građane, za koji se zemlja treba pravodobno pripremiti.

''Jedna od velikih investicija je Južna interkonekcija, koja će biti vrijedna više od milijardu maraka. Mislim da je to velika stvar za koju se Bosna i Hercegovina treba pripremiti'', kazao je.

Radna snaga

Pojasnio je kako je projekt još u fazi pregovora te da je FIPA upoznata s aktivnostima koje se poduzimaju i nastoji pružiti potporu u okviru svojih nadležnosti.

Osvrćući se na problem odlaska domaće radne snage, Kubatlija je ocijenio kako se negativne posljedice tog procesa zasad ne odražavaju u presudnoj mjeri na interes ulagača.

Smatra kako BiH i dalje raspolaže kvalitetnom radnom snagom, dok dolazak stranih radnika u određenoj mjeri nadoknađuje nedostatak domaćih.

''Imamo trend dolaska stranih radnika u Bosnu i Hercegovinu, kao i u drugim zemljama. Odlaskom naše radne snage i dolaskom stranih radnika to se na neki način uravnotežuje. Hoće li to dugoročno biti dobro za gospodarstvo, tek će se pokazati'', naveo je.

Ipak, naglasio je kako je važno sačuvati domaću radnu snagu i proizvodnju, kao i pružati potporu domaćim ulagačima koji značajno pridonose razvoju gospodarstva.

Porez

Izrazio je i očekivanje kako bi se u nadolazećim godinama dio građana koji su otišli u europske zemlje mogao vratiti u BiH, među ostalim zbog sve većih troškova života u inozemstvu.

''Mislim da će se sve više naših ljudi vraćati u Bosnu i Hercegovinu i ovdje nuditi kvalitetna rješenja'', kazao je Kubatlija.

Kao dodatne prednosti za ulaganje naveo je porez na dobit od deset posto, koji smatra konkurentnim u odnosu na brojna druga tržišta, kao i postojeće industrijsko znanje i iskustvo domaćih kompanija.

''Geografski položaj, porez na dobit od deset posto i industrijska tradicija, posebno u metaloprerađivačkoj i automobilskoj industriji, predstavljaju značajne prednosti Bosne i Hercegovine'', naglasio je.

Zaključio je kako BiH ima potencijal za privlačenje znatno većeg obujma stranih ulaganja, ali da je za njegovo iskorištavanje nužno kontinuirano unaprjeđivati poslovno okruženje, ubrzavati administrativne postupke i osigurati veću sigurnost ulagačima.

Pozvao je strane kompanije da ulaganju u BiH ne pristupaju s predrasudama, podsjetivši kako u zemlji već posluje velik broj međunarodnih ulagača koji godinama uspješno razvijaju svoje poslovanje.