Za zapadni Balkan 9 milijardi investicija i jamstva za 20 milijardi

Europska komisija je u utorak predstavila ekonomsko-investicijski plan za zemlje zapadnog Balkana koji predviđa do devet milijardi eura pomoći toj regiji za sljedeće sedmogodišnje razdoblje te jamstvo radi smanjivanja troškova financiranja, koje može mobilizirati do 20 milijardi eura investicija u sljedećem desetljeću.
 

"Mobilizirat ćemo do 9 milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu gospodarsku integraciju kako bi se ubrzala konvergencija s EU-om i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU. Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi zapadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu", rekao je povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući paket o proširenju koji uz ekonomsko-investicijski plan obuhvaća i izvješća o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture. 

Izravnu korist  od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem.

Između ostaloga jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor.

Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. "plavu auto-cestu" preko Crne Gore i Albanije. Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutačno završava u Pločama, a koja izvan sezone ima prilično slab promet.

Financirat će se dovršetak Jadransko-jonskog plinova u u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH.

Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, Koridora 10, zatim deminiranje rijeke Save i uklanjanje uskih grla na Dunavu radi povećanja protočnosti riječnog prometa.

Među deset prioritetnih inicijativa je i obnova pruge Beograd-Bar, auto-cesta Priština-Niš, povezivanje Sarajeva i Podgorice, izgradnja hidrocentrala u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.

Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40 posto potrošnje energije na zapadnom Balkanu.

Energetska obnova zgrada znatno će pridonijeti smanjivanju emisije stakleničkih plinova i poboljšati životni standard i zdravlje građana.

Financirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Zatim, tu je i projekt izgradnje digitalne infrastrukture, ulaganje u konkurentnost privatnog sektora i Jamstvo za mlade.

Da bi se gospodarstva zapadnog Balkana bolje povezala s EU-om i međusobno, nužna je ustrajnost regije na provedbi temeljnih reformi, produbljivanju regionalne gospodarske integracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravne stečevine EU-a kako bi regija postala privlačnija za ulaganja, navodi Komisija.

Komisija podupire rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog gospodarskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom tržištu EU-a, ističe Komisija.

Bruto domaći proizvod cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a, rekao je povjerenik Varhelyi.