Skok cijene šećera mogao bi značiti skuplje slatkiše

Kupci i prodavači šećera ovih dana pregovaraju o ugovorima za berbu u sezoni 2023.-'24. koja počinje u listopadu. Cijene koje se spominju premašuju tisuću eura za tonu, saznaje se od osoba upoznatih s pregovorima – što je i više od dvostrukog porasta u odnosu na cijene iz polovice prošle godine. To će značiti i skuplje slatkiše u dućanu.

Lanjska suša koja je srezala proizvodnju šećera bila je primjer što bi se moglo desiti ako se tako nešto ponovi. Proizvodnja šećera u aktualnoj sezoni 2022.-'23. pala je za 12 posto u usporedbi s prethodnom i s proizvedenih 14,6 milijuna tona bila je za milijun tona manja od inicijalnih prognoza Europske unije, piše Bloomberg.

I dok su velike kompanije – a s njima i potrošači – zahvaljujući dugoročnim ugovorima bili većinom zaštićeni od snažnog skoka cijena, na burzama u svakodnevnom trgovanju su one od lanjskog listopada skočile za 58 posto. To je stvorilo pritisak na poslovanje malih i srednje velikih konditora.

Na vidiku su već i prvi znakovi upozorenja: kiša je ovogodišnju sjetvu odgodila za otprilike mjesec dana, a sve više temperature povećale su rizik od da bi brzo širenje suše i nametnika moglo srezati manje nasade šećerne repice.

Proizvođači zasad cijenama pristupaju oprezno, kazao je John Stansfield, viši analitičar za tržište šećera tvrtke Dnext Intelligence. "Kritično je pitanje što će se desiti u iduća dva do tri mjeseca: hoćemo li dobiti kišu ili ćemo imati samo sušne uvjete?", napominje on.

S već smanjenom ponudom i sa sve većom prijetnjom suše, njemački Suedzucker i francuski Tereos nalaze se među kompanijama koje očekuju da će cijene ostati na visokim razinama. A s ugovorima koji će se ove godine dogovarati na rekordnim cijenama te dodatne troškove u nabavci neće biti lako izbjeći. Kona Haque, šefica analize robnih tržišta tvrtke ED&F Man, kazala je da će dio kompanija taj dodatni trošak morati prebaciti na potrošače.

"Još nije došao kraj inflaciji cijene šećera u Europi", smatra Yury Sharanov, predsjednik CIUS-a, lobističke grupe koja zastupa i potrošače i industrijske kupce šećera u Europi.

Situaciju dodatno pogoršava niska razina zaliha šećera koja se lani smanjila jer su kompanije zahvatile u svoje rezerve. Smanjivanje zaliha će biti "konačni faktor za cijene šećera u EU koje su nevjerojatno otporne", kazao je Julian Price, neovisni konzultant za tržište šećera i bivši predsjednik Europskog udruženja trgovaca šećerom.

Usprkos svemu tome, neki analitičari su oprezno optimistični uz očekivanje da bi se proizvodnja mogla povećati. EU prognozira da bi proizvodnja ove sezone mogla dosegnuti 15,5 milijuna tona, s time da bi rast nasada šećerne repice u Poljskoj trebao nadoknaditi pad nasada u Francuskoj.

Ne slažu se svi s takvim prognozama. Analitičari su već upozorili na prijetnju virusa žutice, bolesti koja može uništiti nasade šećerne repice. Nakon što je Francuska ograničila upotrebu neonikotinoida – vrste pesticida koja štiti od virusa žutice – stručnjaci tvrtke Green Pool procjenjuju da bi europska proizvodnja šećera mogla pasti ispod procjene EU na 14,8 milijuna tona.

"Mada je dosad bilo malo naznaka simptoma virusa žutice, još uvijek je prerano za reći jesu li se ovogodišnji nasadi repice izmaknuli virusu", dodali su analitičari Green Poola. "Moguće je da će se simptomi pojaviti ovog mjeseca".

Nestabilnost nije samo europska karakteristika. Svjetski šećer dolazi od trske – koju se uzgaja u tropskoj klimi – i repice, koja uspijeva u tradicionalno hladnijim sjevernijim krajevima. Ekstremne vremenske (ne)prilike utječu i na jednu i na drugu biljku, a El Niño bi mogao zaprijetiti nasadima trske u jugoistočnoj Aziji i Africi, dok bi više temperature mogle ugroziti proizvodnju repice u Europi.