Savjeti za sadnju: Evo što voli rajčica, a što kupusnjače

Kad krenemo sa sadnjom presadnica povrća na stalno mjesto jedan od preduvjeta za dobar prinos je dubina sadnje. U osnovi možemo reći da se sadnja obavlja do kotiledonih listića koji dolaze u paru. Treba znati da to nisu prvi listovi i otpadaju kako se biljka razvija i raste.

Dobro je znati

Kod nekih dolazi do otpadanja kotiledona još tijekom proizvodnje presadnica, na što veliki utjecaj ima stres. Zato obratite pažnju kada kupujete presadnice. Ako primjetite da na njima nema kotiledona, to je jedan od prvih znakova da je biljka bila izložena stresu.

Pored toga postoje i drugi znaci, a za neke vrste i sorte je karakteristično da brzo odbacuju ove listiće, prenosi Agroklub. 

Pročitajte još

Sadnja jesenskih lukovica - oprez s dezinfekcijom i gnojidbom

Biljke koje su se izdužile možemo posaditi dublje. To je posebno korisno za rajčicu, jer ona formira bočno korijenje iz stabljike. Također razvija novo korijenje i na zapercima koje otkinemo pa tijekom sezone i njih možete posaditi.

Presadnice rajčice sadimo na dubinu oko 8 cm. U slučaju da su slabe, možemo otkinuti donja dva lista i posaditi ih malo dublje.

Plitko ili duboko? 

Ovo će omogućiti formiranje jakog korijena, a uklanjanjem listova spriječavamo kontakt lisne mase i zemlje, odnosno infekcije patogenima. Što je presadnica starija, to se teže ukorjenjuje i daje manji prinos.

Međutim neke vrste povrća ne podnose duboku sadnju. Takav slučaj je s kupusom i ostalim kupusnjačama, ciklom i jagodama. Izaziva prekid i zaostajanje rasta, a može doći do propadanja biljaka. Ovakve vrste je najbolje saditi u razini s površinom zemlje, odnosno da posadimo do dubine koja se vidi na stabljici da je bila u rasadniku.

Zelena salata je još osjetljivija. Ona se sadi plitko, čak iznad površine zemljišta. Tako spriječavamo pojavu truleži, posebno ako je zemlja prevlažna.

Prilikom sadnje pažljivo izvadite zemlju s korijenom, pazeći da se što manje ošteti. Sadna rupa treba biti dovoljno široka i duboka.