Lukovica ili sjeme? Što birati za proizvodnju crvenog luka?

Jedna od najznačajnijih povrtlarskih kultura bez koje se ne može zamisliti nijedan vrt u seoskom kućanstvu je crveni luk.

Proizvedena direktnom sjetvom sjemena ili iz lukovica, ova kultura ima veliki značaj u prehrani. Uglavnom se proizvodi iz lukovica, a sam uspjeh proizvodnje ovisi od krupnoće, zdravstvenog stanja i kvalitete čuvanja lukovica, kao i niza agrotehničkih mjera koje treba primijeniti da bi se dobila dobra kvaliteta luka.

Stručna savjetnica za ratarstvo i povrtlarstvo Valentina Kovačević ističe da zbog plitkog korijenovog sustava koji ima slabu usisnu moć lukovicu treba saditi na plodnom tlu dobre strukture.

"Ne podnosi previše vlažna zemljišta, jer onda može doći do truljenja lukovica, kao ni pjeskovita i porozna koja ne zadržavaju vlagu i hraniva", kaže ona.

Osigurati adekvatne količine hraniva

Osnovnu obradu treba obaviti što ranije u jesen, na dubini od 30 cm. Do kraja zime treba izravnati tlo kako bi se nakupila vlaga, a zemljište bolje pripremilo za sadnju u proljeće.

Kako dalje ističe, potrebe crvenog luka za mineralnim gnojivima variraju tijekom vegetacije, pa tako u periodu nicanja i formiranja sekundarnog stabla usvaja malo hraniva, dok se potrebe za hranivom povećavaju u razdoblju formiranja tri lista.

Lukovice treba saditi na plodnom zemljištu dobre strukture

"Preporuka je da se obavi kemijska analiza tla i da se na osnovi dobivene preporuke obavi osnovna gnojidba", napominje Kovačević i dodaje da kalij treba dodati u obliku kalijeva sulfata, jer crveni luk ima veće potrebe za sumporom.

Dušična gnojiva treba unositi najkasnije do početka formiranja glavice kako ne bi došlo do smanjenja suhe tvari, ali i zbog lakšeg čuvanja luka.

Sadnja u rano proljeće

"Crveni luk treba saditi što ranije u proljeće, čim to vremenski uvjeti dozvole. Prilikom sadnje potrebno je da temperatura zemljišta bude 2 do 3 C, a sadnja se obavlja u brazdice na razmak 15 × 15 ili 20 × 10, ukoliko se obavlja ručno i na manjim površinama. Na većim površinama obavlja se strojnim specijalnim sadilicama", pojašnjava naša sugovornica.

Prema njenim riječima, strojna sadnja se obavlja na redove razmaka 30 cm ili u trakama s četiri do šest redova. Razmak između traka je 40 do 50 cm, između redova u traci 20 cm, a u redu 5 do 10 cm.

Navodnjavanje u početnim fazama

Kako stručnjaci savjetuju, potrebna količina lukovica po hektaru ovisi od njihove veličine, pa je tako za sitniji potrebno 300 do 500 kilograma po hektaru, za srednji 500 do 800 kilograma, a za krupniji 800 do 1.000 kilograma.

Luk ima potrebu za navodnjavanjem u početnim fazama rasta kada formira novo lišće i u periodu formiranja glavice.

Ono što se također preporučuje tijekom vegetacije je okopavanje crvenog luka kako bi se razbila pokorica, a pri tom se mora voditi računa da ne dođe do oštećenja lukovice.

Luk ima potrebu za navodnjavanjem u početnim fazama rasta kada formira novo lišće i u periodu formiranja glavice.

Pročitajte još

Luk vlasac - izvor vitamina i minerala koji možete uzgajati i na balkonu

Proizvodnja iz sjemena

Pored starog, dobro poznatog načina proizvodnje luka iz lukovica, savjetnik za ratarstvo i povrtlarstvo Srđan Vidović nam objašnjava kako se dobiva krupna konzumna glavica crvenog luka proizvodnjom iz sjemena.

"Ranom proljetnom sjetvom s količinom od šest do sedam kilograma po hektaru dobro klijavog sjemena, uz uspješnu borbu protiv korovskih vrsta, bolesti i štetnika, kao i uz adekvatnu gnojidbu, navodnjavanje i prorjeđivanje dobiva se usjev koji može donijeti prinos gotovo kao i onaj proizveden iz lukovica", ističe Vidović.

Ističe da je razlika samo u gustoći usjeva, pa u ovom slučaju biljka ima prostora, svjetlosti i hrane za formiranje glavice, piše Agroklub. 

Također, napominje, ovakav vid proizvodnje se uvijek mora planirati u uvjetima navodnjavanja. U protivnom, ukoliko nastupi dugotrajna suša, može doći do značajnog smanjenja prinosa.