Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka

Promotivno-ocjenjivačka izložba i jubilarna 10. znanstveno-stručna radionica na temu "Šipak" održana je u utorak u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru.

Ravnatelj FAZ-a u Mostaru Marko Ivanković kazao je kako je cilj ovog događaja zajedno s proizvođačima promovirati uzgoj i proizvodnju šipka, odnosno dignuti površine pod šipkom.

''Ove godine naglasak je na divljem šipku, odnosno o njegovim prednostima. Ova vrsta šipka u Hercegovini je veliki izvor C vitamina i jako je značajna za zdravlje ljudi. Moram kazati kako površine pod šipkom ipak nisu na razini na kojoj smo mi željeli, one trenutno iznose oko 55 hektara i ova proizvodnja nije zaživjela u onom smislu koji smo planirali'', kazao je Ivanković.

Što se tiče površina, Ivanković je u izjavi za medije kazao kako one stagniraju iz razloga što nema stimulativnih mjera.

''Nema onog neophodnog poticaja koji je nekada bio 25 posto od investicije iz federalnog proračuna, ali očekujemo da se ta situacija u 2020. godini ipak mijenja u smislu stimuliranja, podizanja dugogodišnjih nasada ne samo šipka, nego i masline i vinove loze i svega ostalog što je značajno za Hercegovinu. Bez stimulativnih mjera neće biti podizanja broja hektara pod ovom proizvodnjom'', istaknuo je Ivanković.

Dodao je kako FAZ i ovakve manifestacije uvijek promoviraju potrošnju šipka u svježem, a još više u prerađenom stanju.

''Turska ima preko 100 prerađenih proizvoda na bazi šipka i vrlo je jasan put kojim mi moramo krenuti. Mi u Hercegovini imamo cijeđene sokove od naranče i limuna, međutim trebali bi imati i cijeđeni sok od šipka, a ako je moguće i od divljeg šipka'', naveo je Ivanković.

Diplomirana inženjerka voćarstva i vinogradarstva Aida Kohnić naglasila je kako divlji šipak ili ljutunac ima velike nutritivne i zdravstvene vrijednosti.

''U zadnje vrijeme favoriziramo ljutunac, ali i svaku sortu koja se pokaže dobrom na terenu, a konkretno radi se o ciparskom šipku. To je vrsta slatkog šipka i sadi se prvenstveno radi konzumacije u svježem stanju, ali se može preraditi i u sok. Hercegovina bi mogla postati zemlja šipka i nadam se da će se to jednog dana i dogoditi'', dodala je Kohnić.

Stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo u FAZ-u Miro Barbarić ustvrdio je kako su na ovom događaju predstavljene autohtone vrste šipka u Hercegovini, ali i introducirane poput već navedenog ciparskog.

''Ciparski šipak pokazuje jako dobre rezultate u našem podneblju, izrazito je atraktivan jer je kod njega, za razliku od svih drugih, izražena crvena boja ploda i sazrijeva jako rano što se poklapa s turističkom sezonom, dok se ostali šipci nalaze u jesenskom periodu'', kazao je Barbarić.

Dodao je kako je današnja tema razgovora bila i prilagođavanje divljeg šipka plantažnim naseljima gdje bi se moglo imati i do 1700 stabala na jednom hektaru.

Dosadašnje teme bile su ocjenjivanje plodova barskoga šipka i glavaša koji su najučestalije sorte šipka, ali i drugih, gdje su se dodjeljivala prva, druga, treća mjesta i plakete, a ove godine će se svima dodijeliti zahvalnice za deset godina sudjelovanja na ovoj manifestaciji.