Šipak u Hercegovini: Perspektivna grana u koju vrijedi ulagati

Znanstveno-stručna radionica na temu "Šipak" održana je u utorak u prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda Mostaru, a okupila je brojne udruge i proizvođače šipka iz Hercegovine. 

Po riječima ravnatelja Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) Mostar Marka Ivankovića, cilj je radionice promovirati uzgoj šipka, prvenstveno prerađevina od šipka, jer je omjer potrošnje šipka negdje oko 86 posto u svježem stanju i svega 14 posto u prerađenom obliku. 

''Trebaju nam biti uzor zemlje koje su veliki proizvođači šipka. Primjerice, Turska ima preko 120 prerađenih proizvoda na bazi šipka i njegova potrošnja je cijelu godinu, dok naša potrošnja šipka traje svega tri do četiri mjeseca'', kazao je Ivanković, navodeći kao primjer cijeđeni sok od šipka koji se ne može naći niti u jednom ugostiteljskom objektu u Mostaru. 

Upravo u tome, kaže Ivanković, vide dobar tržišni kanal i svrha ovih radionica je prvenstveno u tome da bi potakle ljude na potrošnju šipka kao najjačeg izvora vitamina C, što bi se na neki način odrazilo na povećanje površina pod šipkom koje sada iznose negdje oko 55 hektara, što je, kako je dodao, vrlo malo za Hercegovinu. 

S obzirom na mali broj prijavljenih kandidata, ove godine, uz radionicu, nije organizirana promotivno-ocjenjivačka izložba šipka. 

''Moram reći da stagniramo u ovoj proizvodnji i ove godine nemamo ocjenu plodova 'barskog sladuna' i 'glavaša'', ocijenio je Ivanković. 

Naveo je kako se za popravljanje stanja u ovoj oblasti u Hercegovini može uraditi puno, ali da proizvođači ne mogu sami djelovati. 

''Potrebno je sinergijsko djelovanje s Vladom FBiH, odnosno Federalnim ministarstvom poljoprivrede koje bi trebalo kroz mjere podizanja konkurentnosti i inovacija u poljoprivredi i ruralnom razvoju na neki način stimulirati podizanje nasada pod šipkom i pod ostalim dugogodišnjim nasadima'', smatra Ivanković. 

Po riječima savjetnika za voćarstvo Mediterana u Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru Mire Barbarića, u posljednjih osam godina kroz ovu manifestaciju značajno se promijenila slika uzgoja šipka i on se značajno nalazi u kombinaciji divljih s pitomim sortimentom. 

''Zastupljenost sorti je prvenstveno autohtonog karaktera, a to su 'glavaš' i 'barski' prije svega, a zatim slijedi divlji šipak koji se doslovno 'izvlači' iz šumske populacije divljeg šipka te sorte koje su introducirane poput 'ciparskog''', kazao je Barbarić. 

Radionica je okupila i brojne stručnjake iz te oblasti, a na njoj je bilo riječi o praktičnim iskustvima u uzgoju šipka na području Hercegovine, o principima navodnjavanja kulture šipka, te o zakonskoj regulativi za prerađevine od šipka. 

Udrugama i proizvođačima šipka dodijeljene su i prigodne zahvalnice za suradnju i sudjelovanje na dosadašnjim radionicama.