"Ja radim već peludnu analizu nekih dvanaest godina, znači to se sve odvija u sklopu manifestacija Dani meda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Peludna analiza je jedna biološka znanost koja nastoji upotpuniti senzorsku i fizikalno-kemijsku analizu jer nam peludna analiza pobliže pokazuje iz kojeg je područja med, botaničko i geografsko područje. Međutim, moram naglasiti da je ona vrlo složena i da uistinu treba jako puno znanja da bi se našle ispravne dodatne analize", rekla je Kristina Doko na obilježavanju završnog skupa promotivno-ocjenjivačke izložbe i znanstveno-stručne radionice "Dvanaesti dani meda u Federaciji BiH"
Federalni agromediteranski zavod Mostar i Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo organizirao je skup u Mostaru a manifestacija i ove godine okuplja vodeće stručnjake, pčelare i ocjenjivače kvalitete meda, a naglasak je stavljen na važnost laboratorijske kontrole i edukacije proizvođača.
Ocjene kvalitete testiranih uzoraka provedene su prema važećim pravilnicima BiH za laboratorijsku kontrolu meda, dok je senzorsko ocjenjivanje obavljeno kroz rad dvaju stručnih povjerenstava.
Kristina Doko dodaje kako se u sklopu Dana meda analiziraju samo monoflorni medovi, dok se poliflorni zbog složenosti ne ocjenjuju u ovom formatu.
"Ja uvijek bacim oko i na druge medove da se slučajno nije provukao neki monoflorni, pa da ga možemo prebaciti u kategoriju kojoj pripada. Možemo reći da smo zadovoljni i odazivom pčelara i želja nam je da iz godine u godinu manifestacija raste, da dovedemo nove ljude i usvajamo nova znanja. Cilj nam je pomoći pčelarima, osvijestiti ih koliko je važna kontrola meda. Ako rezultati nekada ne budu zadovoljavajući, to nije kritika, nego poticaj da preispitaju način proizvodnje i dobre pčelarske prakse. Želimo im biti partneri u njihovu daljnjem radu", rekla je Doko.
O važnosti Dana meda govorio je i Marko Ivanković iz Federalnog agromediteranskog zavoda.
"Mi imamo taj koncept znanstveno-stručnih radionica, ne samo na medu, nego i na maslini, šipku, smokvi i vinu. Nastojimo pratiti aktualnosti, a danas ćemo imati predavanje s Agronomskog fakulteta, a Sara Galić i Kristina iznijet će najnovija saznanja o medu. Ove godine pristiglo je 127 uzoraka u pet kategorija. Vidjet ćemo što su zlata, što su srebra. Ono što je cilj ove radionice jest naviknuti ljude da rade laboratorijske analize prije puštanja meda na tržište ili prodaje na kućnom pragu. Sve je to s ciljem poboljšanja kvalitete i zaštite potrošača", rekao je Ivanković.
Ivanković ističe i značajan novitet u kontroli kvalitete domaćih proizvoda te kako su nedavno dobili uređaj za otkrivanje patrovina vina, maslinova ulja i meda.
"Uređaj će biti pušteni u rad 28. studenoga na Danima masline i maslinovih ulja. To je jedan novi iskorak koji radimo u suradnji s pčelarima, Savezom pčelara Federacije, Savezom pčelara Kadulja i, naravno, Federalnim zavodom za poljoprivredu Sarajevo. Kvaliteta hercegovačkog meda i ove je godine na visokoj razini. Evo, mi smo što se tiče kvalitete hercegovačkog meda zadovoljni. Svaka godina naravno nije ista, ali naši pčelari iz Hercegovine su zadovoljni. Kvaliteta je iz godine u godinu na vrhunskoj razini. To kažu naši laboratoriji i naš panel", rekao je Ivanković.
Marko upozorava i na problem nekontrolirane prodaje meda uz cestu i potrebu strože kontrole uvoznih pošiljki.
"Svugdje u Europi se prodaje poljoprivredne proizvode na pragu, to je uobičajena praksa. Ali usputna prodaja meda je nešto drugo. Ako idete prema Sarajevu, vidjet ćete puno meda koji, kad se uzme na analizu, nema nikakve veze s medom. Zato je važno da svaki uzorak prođe analizu, posebno uvozni. Ako to uspijemo regulirati, prodaja domaćeg meda će se povećati, a naši pčelari će biti u povoljnijem položaju", upozorio je Ivanković.
