Agrosolari u BiH imaju potencijal, ali nedostaje im zakonodavni okvir

Klimatske promjene sve više utječu na poljoprivrednu proizvodnju, uzrokujući niže prinose i štete na raznim kulturama i nasadima.

U borbi s klimatskim promjenama obnovljivi izvori energije postaju sve važniji, a u tom sektoru pronalazak pogodne lokacije za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije predstavlja veliki izazov za investitore.

Kao rješenje za oba ova problema javlja se koncept agrosolara, solarnih postrojenja koja se postavljaju iznad poljoprivrednog zemljišta.

Kako u razgovoru za Fenu pojašnjava profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Karoglan, jedan od autora Studije o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede u RH, agrosolari štite poljoprivredne kulture od visokih temperatura i od isušivanja tla, a ujedno proizvode električnu energiju.

''Agrosolari u određenoj mjeri zaklanjaju sunce i potrebno je pronaći kojoj to kulturi i u kojoj mjeri pogoduje. Ne možete, naravno, staviti solarne panele i napraviti apsolutnu hladovinu, jer u takvim uvjetima poljoprivredna kultura ne može dati dobre rezultate. Nekoj kulturi odgovarat će veća zasjenjenost, a nekoj manja da bi dobili kvalitetan prinos'', kaže profesor Karoglan.

Praksa u zemljama poput Francuske, Italije, Španjolske, Grčke gdje se agrosolari uvelike postavljaju, pokazala je da je ovaj koncept posebno primjenjivi kod voćarskih kultura, vinove loze i pašnjaka, dok kod većine povrtlarskih kultura nije primjenjivi.

''Ono gdje su se agrosolari također dobro pokazali je ribnjačarstvo, odnosno na ribnjacima gdje se voda u ljetnim mjesecima jako brzo grije pa se kisik slabije otapa u vodi. Na ribnjacima agrosolari usporavaju zagrijavanje vode, smanjuju troškove njezinog pročišćavanja i održavanja'', dodaje Karoglan.

Zagrebački profesor ističe kako je u konceptu agrosolara naglasak, prije svega, na poljoprivredi:

''Poljoprivredna proizvodnja je na prvom mjestu, a solar joj mora biti servis. On je tu kao nekakva pomoć i nikako ne treba solar biti glavni. Interes poljoprivrednika je da zaštiti svoje nasade, a da kroz energetsku samodostatnost ili eventualno kroz prodaju viškova energije, malo popravi svoj budžet.''

O agrosolarima razgovaralo se u Mostaru na nedavno završenom Međunarodnom sajmu gospodarstva.

Po riječima rukovoditelja razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti Elektroprivrede HZHB Miroslava Nikolića, Bosna i Hercegovina je u priči o agrosolarima na samom početku te za sada ne postoji niti jedan realiziran projekt.

''U svijetu se agrosolari najviše koriste u najrazvijenijim zemljama kao što su SAD, Japan i Južna Koreja. EU je, pak, prepoznala agrosolare u Strategiji EU-a za solarnu energiju te potiče primjenu istih. U desetak zemalja EU postoji trend primjene projekata agrosolara, i pokazalo se da su primjenjiviji na južnim geografskim širinama, a poseban napredak doživljavaju u Francuskoj i Italiji'', kaže Nikolić.

Na mostarskom konferenciji o ovoj temi istaknuto je da Bosna i Hercegovina posjeduje velik potencijal za razvoj agrosolara, ali da je za njegovu učinkovitu implementaciju nužno uspostaviti jasan zakonodavni okvir, definirati poticajne mjere i tehničke smjernice usklađene s najboljom europskom praksom.

Nikolić ističe kako konferencija „Agrosolari – prepreke i mogućnosti realizacije u BiH“ predstavlja prvi korak u promoviranju koncepta agrosolara u našoj zemlji.

''Želja nam je bila informirati široku javnost, a posebno donositelje odluka o konceptu agrosolara, upozoriti na potencijal koji agrosolari imaju i pozvati odgovorne da se krene u definiranje odgovarajućeg pravnog i regulatornog okvira koji bi omogućio realizaciju projekata u BiH. Pravni i regulatorni okvir mora biti sofisticiran i detaljno razrađen kako bi se postigli pozitivni učinci u poljoprivredi a s druge strane izbjegli negativni učinci, spriječila zlouporaba i stihijska izgradnja solara na poljoprivrednom zemljištu te smanjila prenamjena tog zemljišta u građevinsko'', poručuje Nikolić.