Jedan od najambicioznijih europskih vojnih projekata posljednjih desetljeća mogao bi završiti neuspjehom nakon gotovo deset godina razvoja i milijardi uloženih eura.

Prema navodima više europskih medija, Francuska i Njemačka odlučile su prekinuti zajednički razvoj borbenog zrakoplova šeste generacije u okviru programa Future Combat Air System (FCAS), projekta čija je ukupna vrijednost procijenjena na oko 100 milijardi eura. Odluka predstavlja ozbiljan udarac planovima Europske unije za jačanje obrambene autonomije i smanjenje ovisnosti o američkoj vojnoj tehnologiji.

FCAS je pokrenut 2017. godine kao zajednička inicijativa Francuske i Njemačke, kojoj se kasnije pridružila i Španjolska. Cilj projekta bio je razviti potpuno novu generaciju borbenih zrakoplova koji bi od 2040. godine trebali zamijeniti francuske Rafalee i njemačke te španjolske Eurofightere. Sustav nije trebao obuhvaćati samo novi borbeni avion, nego i rojeve bespilotnih letjelica, napredne senzore te digitalnu ''borbenu mrežu'' za povezivanje svih platformi na bojištu.

Godinama trajali sporovi

Projekt je već dulje vrijeme opterećen sukobima između francuskog Dassault Aviationa i europskog konzorcija Airbus, koji zastupa njemačke i španjolske interese. Najveći prijepori odnosili su se na upravljačka prava, podjelu poslova, intelektualno vlasništvo i tehnološke kompetencije. Francuska je inzistirala na vodećoj ulozi Dassaulta kako bi zadržala kontrolu nad ključnim tehnologijama, dok je njemačka strana zahtijevala ravnopravniju podjelu odgovornosti.

Dodatni problem predstavljale su različite vojne potrebe dviju država. Francuska je tražila zrakoplov sposoban za nošenje nuklearnog naoružanja i djelovanje s nosača zrakoplova, dok Njemačka takve zahtjeve nije imala.

Unatoč višemjesečnim pokušajima posredovanja i političkim razgovorima između francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza, kompromis nije postignut. Reuters navodi kako su obje vlade zaključile da daljnji napredak više nije moguć zbog neriješenih industrijskih sporova.

Što slijedi?

Iako bi razvoj samog borbenog aviona mogao biti zaustavljen, pojedini elementi FCAS-a, poput sustava bespilotnih letjelica i tzv. ''combat clouda'', mogli bi se nastaviti razvijati kroz druge europske obrambene programe.

Analitičari upozoravaju da bi propast FCAS-a mogla dodatno povećati europsku ovisnost o američkim borbenim zrakoplovima F-35, koje je posljednjih godina naručio niz europskih država. Istodobno se sve češće spominje mogućnost da se Njemačka i Španjolska u budućnosti priključe britansko-talijansko-japanskom programu GCAP, koji također razvija borbeni avion šeste generacije.

Ako se informacije potvrde, raspad FCAS-a ostat će zapamćen kao jedan od najvećih neuspjeha europske obrambene suradnje i simbol teškoća s kojima se Europa suočava kada pokušava razvijati zajedničke strateške vojne projekte.